Normalno starenje povezano je s progresivnim opadanjem kognitivnih sposobnosti. Ali možemo li istrenirati svoj mozak da odgodi ovaj proces? Tim sa Univerziteta u Ženevi (UNIGE), HES-SO Geneva i EPFL otkrio je da vježbanje i slušanje muzike može promijeniti ili odgoditi kognitivni pad kod zdravih starijih osoba stimulišući proizvodnju sive moždane mase.
Istraživači su pratili preko 100 starijih osoba tokom šest mjeseci koji se nikad prije nisu bavili muzikom. Rezultati su bili zapanjujući i otvaraju nove izglede za potporu zdravom starenju.
Tokom života naš se mozak preoblikuje. Morfologija i veze mozga mijenjaju se u skladu s okolinom i iskustvima, na primjer kada učimo nove vještine ili u situacijama poslije moždanog udara. Međutim, kako starimo, ta ”plastičnost mozga” se smanjuje. Mozak takođe gubi sivu masu, gdje se nalaze dragocjeni neuroni. Ovo je poznato kao “atrofija mozga”.
Postupno se pojavljuje kognitivni pad. Radno pamćenje, u središtu mnogih kognitivnih procesa, jedna je od kognitivnih funkcija koja najviše trpi. Radno pamćenje definiše se kao proces u kojem kratko zadržavamo i manipulišemo informacijama kako bismo postigli cilj, poput pamćenja telefonskog broja dovoljno dugo da ga zapišemo ili prevedemo rečenicu sa stranog jezika.
Studija koju su vodili UNIGE, HES-SO Geneva i EPFL otkrila je da bavljenje muzikom i aktivno slušanje muzike mogu spriječiti pad radne memorije. Takve aktivnosti pospješuju plastičnost mozga, povezuju se s povećanjem volumena sive mase, pa su izmjereni pozitivni učinci na radnu memoriju. Istraživanje je sprovedeno na 132 zdrava penzionera u dobi od 62 do 78 godina. Jedan od uslova za učešće bio je da u životu nisu nikad pohađali časove muzike duže od šest mjeseci.
Učesnici su nasumično raspoređeni u dvije grupe, bez obzira na njihovu motivaciju za sviranje instrumenta. Druga grupa imala je sate aktivnog slušanja muzike, koji su bili usmjereni na prepoznavanje instrumenata i analizu muzičkih svojstava u širokom rasponu muzičkih stilova. Nastava je trajala jedan sat. Učesnici u obje grupe morali su raditi domaću zadaću pola sata dnevno.
”Nakon šest mjeseci našli smo zajedničke učinke za obje intervencije. Neuroimaging je otkrio povećanje sive mase u četiri regije mozga uključene u kognitivno funkcioniranje na visokom nivou kod svih učesnika, uključujući područja malog mozga uključena u radnu memoriju. Njihova funkcija porasla je za 6% i ovaj je rezultat bio u izravnoj korelaciji s plastičnošću malog mozga”.
Međutim, istraživači su takođe otkrili razliku između dvije skupine svojih ispitanika. Kod pijanista, volumen sive mase ostao je stabilan u desnom primarnom slušnom korteksu – ključnom području za obradu zvuka, dok se smanjio u skupini koja je aktivno slušala. ”Osim toga, globalni obrazac atrofije mozga bio je prisutan kod svih sudionika. Stoga ne možemo zaključiti da muzičke intervencije pomlađuju mozak. Oni sprječavaju starenje samo u određenim regijama”, kaže Damien Marie.
Ovi rezultati pokazuju da vježbanje i slušanje muzike potiče plastičnost mozga i kognitivnu rezervu. Autori studije vjeruju da bi ove razigrane i pristupačne intervencije trebale postati glavni prioritet za zdravo starenje. Sljedeći korak za tim je procijeniti potencijal ovih intervencija kod ljudi s blagim kognitivnim oštećenjem, međufazom između normalnog starenja i demencije.
Izvor: helsinkitimes.fi
