Iznenađujuće stvari koje utiču na tvoje mentalno zdravlje u izazovnim vremenima, uključuju poboljšanje držanja, njegovanje prijateljstava, smijeh, hidrataciju i ponovno povezivanje s prirodom.
Postoji toliko mnogo faktora koji su usko povezani s našim mentalnim zdravljem. Iako mnoge od ovih stvari nisu pod našom kontrolom, važno je obratiti pažnju na navike koje možemo promijeniti.
Držanje tijela
Mnogi ljudi ne shvataju da njihovo držanje tijela zapravo šalje signale u njihov mozak. Istraživanje iz 2017. godine objavljeno u Cognition and Emotion potvrđuje to, pokazujući da su se ljudi koji su sjedili u pognutom položaju više borili s oporavkom od negativnog raspoloženja u poređenju s onima koji su sjedili uspravno.
Postavi podsjetnik ili alarm na svom telefonu svakih sat vremena da ispraviš svoje držanje. Kada se oglasi, pobrini se da su ti ramena iznad kukova i da je glava u neutralnom položaju. Opusti se, sjedni, duboko udahni sve do dijafragme i dopusti tijelu da osjeti drugačije držanje. Ako se osjećaš anksiozno, imaj na umu ovaj alat.
Prijatelji
Ne radi se samo o ponosu što imaš prijatelje ili osjećaju da pripadaš zajednici – ljudske veze zapravo podstiču neurotransmitere u našem mozgu. Štaviše: broj prijatelja nije bitan. Ključno je okružiti se ljudima s kojima možeš biti najautentičnija osoba.
Za dobro mentalno zdravlje iskreno sagledaj koliko vremena trebaš provesti sa svojim prijateljima da se osjećaš ispunjeno, osvježeno i ojačano, a zatim to i ostvari – čak i ako je to samo večera jednom mjesečno, to će napraviti razliku.
Smijeh
Provođenje sati uz omiljenu seriju često je podcijenjeno, ali ako te to nasmijava, možeš to smatrati pobjedom (bonus bodovi ako to radiš s prijateljem).
Smijeh i radost šalju poruku u mozak: ‘Hej, sve je u redu. Mogu se opustiti i odmoriti. Život je dobar’. Postoje dokazi da boravak u tom opuštenom stanju štiti od anksioznosti, depresije i stresa.
Konkretno, ljudi koji se često smiju prijavili su manju razinu opterećenosti tokom stresnih životnih situacija u poređenju s onima koji se rjeđe smiju, prema studiji iz 2020. godine objavljenoj u PLOS One.
Postavi sebi cilj da se nasmiješ jednom dnevno. Pogledaj svoju omiljenu seriju, pozovi smiješnog prijatelja, pregledaj svoj omiljeni meme nalog – bilo šta što unosi dašak lakoće u tvoj dan.
Unos vode
Pijenje dovoljno vode ključno je za tvoje fizičko i mentalno zdravlje. Kada ne pijemo dovoljno vode i dođe do blage dehidracije, tijelo alarmira da smo u životno opasnoj situaciji i počinje povećavati hormone stresa – posebno kortizol. Povišeni kortizol povezan je s anksioznošću, depresijom i poremećajima raspoloženja.
Ako si pod stresom, pokušaj popiti čašu hladne vode. Ako preferiraš više strukturu, koristi alarme ili podsjetnike da je unos vode dio tvoje brige o sebi.
Odnos s prirodom
Mozak naših predaka kontroliše veliki dio našeg odgovora na stres. Priroda nam je potrebna. Ljudska bića su evoluirala tako da preferiraju okruženja s čistom vodom, sunčevom svjetlošću i prirodom jer su nam ona pružala resurse koji su nam bili potrebni za opstanak. Ali danas, priroda nam ne služi samo za preživljavanje, već nam pomaže i napredovati.
Provođenje malih vremenskih perioda u prirodi – čak i samo 20 minuta – može značajno smanjiti razinu hormona stresa, pokazuje studija Frontiers in Psychology iz 2019. godine.
Izlazi van što više možeš. I kad si unutra, unesi prirodu stavljajući biljku na svoj sto.
Za još više sadržaja zaprati nas na Instagramu i Facebooku.
Naslovna fotografija: @pepamack
