Evo kako nesvjesno sami sebi smetamo, možda se sam/sama sprečavaš u postizanju svojih ciljeva, a da toga nisi ni svjestan/svjesna.
Psiholozi to nazivaju “samozabotaža”, a može se pojaviti na najrazličitije podmukle načine, poput sprečavanja napredovanja ili ometanja nastojanja da svoj posao podigneš na višu razinu.
“Samosabotaža je kada sami sebi stanemo na put, uprkos našim najboljim namjerama”, objašnjava dr. Judy Ho, klinička i forenzička neuropsihologinja i autorka knjige “Stop Self-Sabotage”. I puno puta, ti su procesi ljudima nekako podsvjesni”.
Ali evo nekoliko umirujućih vijesti. Sada kada znamo da je samosabotaža stvar, bićeš spremniji/spremnija da prepoznaš gdje u tvom životu pustoši i kako je zaustaviti u svojim sabotažnim stazama.
Dr. Judy Ho ukazuje na nekoliko znakova da se možda samosabotiraš…
Odugovlačiš
Svi odugovlačimo, odgađamo za sutra ono što bi se moglo učiniti odmah. Mnogo je razloga za to – strah od neuspjeha, perfekcionizam, depresija, neprestano skrolovanje po društvenim mrežama. Ali možda ne shvataš da je odugovlačenje takođe oblik samosabotaže. “Odgađanje s vremenom troši naše samopoštovanje i uvjerenje da možemo postići ono što smo naumili”, kaže dr. Judey Ho. Kaže da su neki ljudi toliko tvrdoglavi u svom odugovlačenju da će to braniti, tvrdeći da kada odugovlače sami sebi stvaraju pritisak da stvore bolje stvari. “Ali u nekom trenutku ponestane vam vremena, pa čak i ako imate jedinstvene ideje, jednostavno ih ne možete provesti”, kaže dr. Judy Ho.
Pokušavaš sve učiniti sam/sama
Naša kultura naglašava samopouzdanje i nezavisnost o pomoći drugih. Ali ne možeš sve sam/sama. Dr. Judy Ho kaže da iako postoji vrijednost u njegovanju nezavisnosti, to takođe može biti zamka koja vas sprečava da postigneš neke od svojih ciljeva u odnosima i poslu. “Ljudska povezanost je univerzalna potreba. Mi smo društvena bića; bez toga ne možemo mentalno ili fizički napredovati”, kaže ona. Kad ljudi kažu: ‘Ja sam usamljenik’. Većinu vremena to kažu jer pokušavaju izbjeći da budu povrijeđeni ili razočarani na neki način, ali uskraćivanje te univerzalne ljudske potrebe druženja, takođe je oblik samosabotaže.”
Bojiš se uspjeha
Svi mi želimo postići određeni nivo uspjeha, ali takođe radimo stvari kako bismo spriječili da se to dogodi. Ovo se čini kontraintuitivnim. Zašto bismo to radili? Dr. Judy Ho kaže da je za to dijelom kriva evolucija. “Vaše tijelo i um uvijek vas pokušavaju zaštititi od povreda. Ovo je veliki dio preživljavanja”, objašnjava ona. Poput naših predaka koji su se bojali napada neke zvijeri ili divlje životinje, mogli biste se bojati da će vam uspjeh otežati život.
“Dakle, opteretite se svim tim strahovima i svim lošim stvarima, koje se mogu dogoditi i katastrofizirati, umjesto da si dopustite da uživate u plodovima svog rada ili razmišljate o pozitivnim stvarima.” Psiholozi to nazivaju “fenomen izbjegavanja pristupa”, što znači da kada se približite cilju, počinjete uviđati sve nedostatke postizanja tog cilja i činiti stvari kako biste ga izbjegli.
Kako zaustaviti samosabotažu?
Prepoznavanje načina na koji sami sebe sabotirate ključni je prvi korak. Dr. Judy Ho nudi ove prakse kako bi ti pomogao ukrotiti tvog unutrašnjeg sabotera.
Promatraj i modifikuj svoje razmišljanje
“Sve počinje s tvojim mislima”, kaže dr. Judy Ho. Predlaže da obratiš pažnju na svoja razmišljanja o sebi ili svojoj situaciji i jezik kojim to opisuješ. Na primjer, recimo da dobiješ otkaz na poslu. Na ovo se može odgovoriti na dva načina.
Broj jedan: “Možeš imati misli u kojima zamjeraš sebi, poput: “Ja sam gubitnik. Sada više nikada neću pronaći drugi posao”, kaže dr. Judy Ho. “Ako imaš ove vrste misli, to će dovesti do određenih vrsta negativnih osjećaja.”
Alternativno, možeš primiti istu vijest i pomisliti: “Pa, to je jako loše, ali što mogu učiniti da pokušam izvući najviše iz ove situacije?”
Drugim riječima, ono što misliš biće tvoje iskustvo, stoga “procijeni svoje misli kako bi shvatio/shvatila kojim si obrascima najosjetljiviji/najosjetljivija, a zatim odatle učini stvari kako bi pokušao/pokušala promijeniti svoje misli”, kaže dr. Judy Ho.
Prihvati život temeljen na vrijednostima
Jesi li se ikada osjećao/osjećala kao da silno želiš postići neki cilj, ali kada ga konačno postigneš, to je razočaravajuće? To je zato što cilj nije usklađen s tvojim najvišim vrijednostima, kaže dr. Judy Ho. Ona definiše vrijednosti kao “ideje, filozofije i načine na koje želiš živjeti svoj život kako bi ih učinio/učinila smislenim – kako želiš da se o tebi priča kada nisi u sobi.” Razumijevanjem svojih vrijednosti vjerojatnije je da ćeš ustrajati i zatim dobiti one strahove i brige, koje ti samosabotaža baca na put.
Razbij svoje mentalne obrasce
Kada se samosabotiramo, često kao da radimo i živimo radimo u beskonačnoj petlji, ponavljajući uvijek iznova iste misli i ponašanja. Kako bismo prekinuli ovaj začarani krug, dr. Judy Ho preporučuje izvođenje vježbi mentalnog kontrasta i namjere implementacije. Ona ulazi u detalje u svojoj knjizi, ali u osnovi, oni su vrsta vizualizacije u kojoj zamišljaš ne samo pozitivne ishode svojih ciljeva, već i zamke i prepreke na koje možeš naići.
Zašto se izlagati takvom mučenju?
Zamišljajući najgore, pripremaš se. “Jednom kada identifikuješ te prepreke, to je stvarno od pomoći jer tada možeš unaprijed izraditi plan akcije”, objašnjava dr. Judy Ho. “Stvarno je moćan, jer im daje osjećaj da imaju više kontrole. Ne mučite sami sebe.”
Drugim riječima, zaustavljaj samosabotažu.
Izvor: entrepreneur.com
