Što jedu stogodišnjaci? Ove namirnice redovno se nalaze na njihovom jelovniku
Postoji li recept za dug život? Vjerovatno ne. Genetika, kvalitetan san, svakodnevno kretanje, bliski odnosi i manjak hroničnog stresa jednako su važni kao i ono što stavljamo na tanjir. Ipak, naučnici koji godinama proučavaju takozvane plave zone – područja svijeta s najvećim brojem stogodišnjaka – primijetili su da njihova ishrana ima mnogo zajedničkih karakteristika.
Zanimljivo je da se ne radi o skupim supernamirnicama niti strogim dijetama. Jelovnici ljudi iz Okinawe u Japanu, Sardinije u Italiji, Ikarije u Grčkoj, Nicoye u Kostariki i Loma Linde u Kaliforniji temelje se na jednostavnim, cjelovitim namirnicama.
Što jedu ljudi koji žive najduže?
Mahunarke su temelj gotovo svakog obroka
Grah, leća, slanutak i bob među rijetkim su namirnicama koje se pojavljuju u gotovo svim plavim zonama. Osim što su odličan izvor biljnih proteina, bogati su vlaknima koja doprinose dužem osjećaju sitosti i podržavaju zdravlje probavnog sistema.
Za razliku od visoko prerađene hrane, mahunarke imaju nizak glikemijski indeks i lako se uklapaju u svakodnevnu ishranu – od variva i salata do namaza i juha.
Maslinovo ulje umjesto zasićenih masti
U mediteranskim plavim zonama gotovo da nema obroka bez kvalitetnog ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Ono je glavni izvor masnoća, a bogato je mononezasićenim masnim kiselinama i polifenolima, spojevima koji imaju antioksidativna svojstva.
Najčešće se koristi kao završni dodatak salatama, kuhanom povrću ili mahunarkama, umjesto maslaca ili industrijskih umaka.
Zeleno lisnato povrće jede se gotovo svaki dan
Blitva, kelj, špinat, raštika i drugo sezonsko zeleno povrće nezaobilazan su dio prehrane u zajednicama poznatim po dugovječnosti. Bogati su vitaminima, mineralima i biljnim spojevima koji doprinose raznolikoj i nutritivno bogatoj prehrani.
Najčešće se pripremaju jednostavno – kuhani na pari, kratko pirjani ili kao dio variva.
Orašasti plodovi u malim količinama
Šaka oraha, badema ili pistacija često je međuobrok ljudi koji žive dugo. Orašasti plodovi sadrže nezasićene masti, biljne proteine, vlakna i brojne mikronutrijente.
Iako su kalorični, umjerene količine mogu biti kvalitetan dio uravnotežene prehrane, posebno kada zamijene industrijske grickalice.
Cjelovite žitarice umjesto rafinisanih proizvoda
Umjesto bijelog hljeba, peciva i rafiniranih žitarica, u plavim zonama češće se biraju zob, ječam, integralna pšenica, raž ili kukuruz pripremljen na tradicionalan način.
Takve namirnice sporije otpuštaju energiju i sadrže više vlakana, vitamina i minerala od rafiniranih alternativa.
Voće kao svakodnevni desert
Umjesto slastica bogatih šećerom, ljudi iz plavih zona dan završavaju sezonskim voćem. Bobičasto voće, agrumi, smokve, jabuke ili grožđe prirodno su bogati vitaminima, vlaknima i antioksidansima.
Riba povremeno, a meso rijetko
Za razliku od zapadnjačkog načina prehrane, u plavim zonama crveno meso uglavnom nije svakodnevna namirnica. Češće se jedu manje količine ribe, posebno u priobalnim područjima, dok su biljni izvori proteina mnogo zastupljeniji.
To ne znači da je meso potrebno potpuno izbaciti, već da ono nije središte svakog obroka.
Dugovječnost nije samo pitanje prehrane
Ono što povezuje ljude koji žive najduže nije samo sadržaj njihovog tanjira. Oni se svakodnevno kreću, jedu polako, rijetko se prejedaju, njeguju društvene odnose i imaju osjećaj svrhe. Prehrana je važan dio te priče, ali nije jedini razlog njihove dugovječnosti.
