Izdavačka kuća Imprimatur objavila je, u prevodu Alena Bešića, roman Žena iz El-Eja (L.A. Woman) kultne američke autorke Iv Babic (Eve Babitz), jedne od najzanimljivijih spisateljica kalifornijske književne scene 20. vijeka i ikone Los Anđelesa 60-ih, 70-ih i 80-ih.
Babic je bila istovremeno insajderka i hroničarka Los Anđelesa: odrasla u holivudskom okruženju, kumče Igora Stravinskog, prijateljevala sa Džimom Morisonom, pozirala s Marselom Dišanom za čuvenu fotografiju Džulijana Vasera, a njene su priče obojene ironijom, senzualnošću i neposrednošću.
U romanu Žena iz El-Eja, blistavoj priči o odrastanju u Holividu, čitamo o Sofi Lubin, plavokosoj grupi djevojci Džima Morisona, i Loli Fogel, njemačkoj imigrantkinja koja se 20-ih godina prošlog vijeka nastanjuje u Holivudu i zna da su mejbelin maskara i Ruldolf Valentino suština života. Njih dvije svjesne su da je Los Anđeles grad koji se mijenja, ali koji je istovremeno, sa svojim bulevarima obrubljenim palmama i ružičastim zalascima, u svojoj suštini vječan. Sofi će se nakratko odvojiti od voljenog El-Eja da bi otišla u Pariz, a potom i Rim, u svet Činečite. Ipak, čari Evrope neće je odvratiti od grada koji ju je fatalno privlačio. Živeći svoje dekadentne živote i bezbrižno se vozeći Sanset bulevarom, Sofi i Lola, zajedno s ostalim junakinjama romana, utjelovljuju samu suštinu kultne figure L.A. Woman u prozi Iv Babic – u velikoj mjeri inspirisanoj njenom sopstvenom divljom i hedonističkom mladošću.
Džim Morison je napisao pjesmu o njoj, a sa Marselom Dišanom igrala je šah potpuno naga – ali njene knjige su osigurale da reputacija Iv Babic potraje.
— The Guardian
Babic piše duhovito i jasno – i uvijek, baš uvijek, sa mnogo srca.
— Elizabet Dej
Iv Babic je za prozu ono što je Čet Bejker za džez.
— Vanity Fair
Babic piše jedinstveno, ali ako bismo tražili nekog sličnog, onda bi to bila Nora Efron, kada bi pisala pjesme za Lanu del Rej.
— Dejzi Bjukenen
Iv Babic (1943–2021), kultna američka autorka, rođena je i odrasla u Holivudu. Njen otac bio je violinista u Losanđeleskoj filharmoniji, a svirao je i za „20th Century Foxˮ, dok joj je kum bio legendarni kompozitor Igor Stravinski. Pozirala je za čuvenu fotografiju Džulijana Vasera, dok je potpuno naga igrala šah s Marselom Dišanom. Umjetničku karijeru započela je kao dizajnerka omota albuma brojnih izvođača, a njen spisateljski dar otkrila je Džoun Didion. Objavljivala je u časopisima „Rolling Stoneˮ, „Vogueˮ, „Cosmopolitanˮ. Napisala je više knjiga, među kojima „Eve’s Hollywoodˮ, „Slow Days, Fast Companyˮ, „Sex and Rageˮ, „Black Swansˮ. U pisanju spaja fikciju i memoar, a centralno mjesto u njenoj prozi, prožetoj osjećajem joie de vivre, zauzima kulturna scena Los Anđelesa 60-ih, 70-ih i 80-ih. Iako je postigla značajne književne uspjehe, medijski fokus često je bio na njenim romansama s poznatim muškarcima, uključujući Džima Morisona, Stiva Martina, Harisona Forda. Njena sposobnost da uhvati duh Los Anđelesa kroz svoj rad učinila ju je ikonom kulturne scene tog grada.
Prati nas
