Dina Hadžajlić je 25-godišnja diplomirana pravnica, apsolventica master programa iz oblasti prava intelektualnog vlasništva i PR konsultantkinja s iskustvom rada u marketinškim agencijama, te regionalnim umjetničkim projektima i organizacijama. Osnivačica je i web magazina koji ima za cilj promociju uspješnih bh. priča iz oblasti umjetnosti, kulture i biznisa.
Nesumnjivo je da su vještine pisanja, stručnost prilikom korištenja društvenih mreža i iskustvo u javnom govoru, apsolutno neophodni za uspjeh pojedinca u oblasti odnosa s javnošću.
Međutim, postoji još jedna komponenta, koja je jednako važna za profesionalce u odnosima s javnošću: umjetnost pripovijedanja ili the art of storytelling.
Storytelling predstavlja socijalnu i kulturološku aktivnost, kojom se pomoću improvizacije, vještine uljepšavanja, kao i teatralnosti prenose priče u svrhu zabave, obrazovanja, izgradnje i očuvanja moralnih i kulturnih vrijednosti društva.
Priče i danas predstavljaju ključni dio onoga što radimo i govorimo, bilo da je riječ o svakodnevnim pričama, koje dijelimo s bliskim ljudima ili pak korištenjem elemenata storytellinga u poslovne svrhe. Sve to nam omogućuje, da uspostavimo i održimo značajne odnose u našim privatnim, ali i profesionalnim životima.
Ciljevi storytelling kampanje mogu biti razni, od stvaranja imidža, uticaja na javno mnjenje i ponašanje javnosti, povezivanje javnosti s brendom, pa sve do podizanja svijesti o važnim pitanjima, te integrisanja određenih stavova u društvu.
Istraživanja su pokazala, da konzumiranje sadržaja poput prezentacija, koje u sebi sadrže većinom tabele i grafikone, u ljudskom mozgu se aktivira određeni dio, koji se naziva Wernickeovo područje, čiji je zadatak prevođenje informacija u značenje. Međutim, kada čujemo priču, u našem mozgu aktivira se mnogo više područja, uključujući i one dijelove koje bismo koristili i onda, kada sami proživljavamo neke od događaja iz priče, što vodi ka tome da povezujemo i razvijamo misli, mišljenja i nove ideje, koje rezonuju s osobom koja nam pripovijeda. Shodno tome, ključ kvalitetno oblikovane poruke kojoj je svrha doprijeti do ciljnih javnosti, nalazi se u storytellingu.
Upravo su priče te. koje na svoje ciljne grupe djeluju na način da pobuđuju specifične centre, koji potiču emocionalni okidač, koji potiče potrošača da osjeća „potrebu“ umjesto „želje“ za određenom uslugom ili proizvodom.
Nezavisno od toga da li se radi o velikoj ili maloj kompaniji, svaka od njih ima svoju jedinstvenu priču, bilo da je riječ o početnoj ideji, specifičnom proizvodu ili usluzi, načinu na koji je kompanija započela svoje poslovanje, unutrašnjoj politici ili angažovanosti tima, da služi i unapređuje svoju lokalnu zajednicu.
Dijeljenjem priča o poslovanju i ljudima iza kulisa, brendu daje personality, na taj način olakšavajući ljudima da prepoznaju o kakvoj se kompaniji radi, kao i da shvate vrijednosti koje ona njeguje i na taj način stvaraju određeni odnos prema njoj, od čega je najvažnije sticanje povjerenja.
Mnogo je veća mogućnost da će priča koja je domišljata i jedinstvena, s emocionalnim pokrićem biti predmet dijeljenja i viralnog širenja na društvenim mrežama, gdje pomoću samo jedne komande ista može doprijeti do miliona korisnika, što storytelling kao vještinu čini vezivnim tkivom uspješnih PR kampanja.
U digitalnoj sredini, ljudske se navike vrlo često mijenjaju, što predstavlja otežavajuću okolnost za PR i marketinške stručnjake, stoga je vrlo bitno biti autentičan, jer nezavisno od toga o kojoj je ciljanoj javnosti riječ, ona uvijek prepozna nekvalitetan sadržaj bez pokrića, gdje se može reći da takve priče prestaju prije nego što uopšte započnu, jer nisu uticajne i vrlo brzo padaju u zaborav. Suprotno tome, karakter storytellinga u pripremi strategije i realizaciji kampanje jednog PR stručnjaka, nešto je što će ciljna grupa sigurno znati prepoznati i cijeniti.
Autorka teksta: Dina Hadžajlić
