U organizaciji Fondacije Udružene žene Banja Luka, početkom sedmice održan je događaj u Banjaluci u okviru predavanja i panela na temu unapređenja položaja žena u politici. Panelistkinje su bile inspirativne žene sa iskustvom u politici, koje svojim radom i zalaganjem svakodnevno doprinose promjenama i unapređenju društva.
Uprkos određenom napretku, zastupljenost žena u politici i lokalnim skupštinama i dalje ostaje značajno ispod zakonskih kvota, što predstavlja ozbiljan problem za ravnopravnost polova u političkom životu.
Iako se primjećuje blagi porast izabranih žena – od 17,1% nakon Lokalnih izbora 2012. godine, preko 18% nakon Lokalnih izbora 2016. godine, do 19% nakon Lokalnih izbora 2020. godine, zastupljenost žena u lokalnim skupštinama je daleko od onoga što je garantovano kvotom za kandidatske liste.
Naime, kvota od 40% predviđena za kandidatske liste je ostvarila manje od 20% izabranih žena, što jasno pokazuje da postoji veliki raskorak između zakonskih odredbi i stvarne prakse. Broj žena kandidatkinja za skupštinu se kretao od 36,1% na lokalnim izborima 2012. godine, do 41,82% 2016. godine i 42,27% na lokalnim izborima 2020. godine.
Situacija je još više poražavajuća kada se posmatra broj žena načelnica. U periodu od 2012. do danas, broj žena načelnica je pet ili šest. Trenutno je samo pet žena načelnica, i to u izrazito nerazvijenim opštinama, što dodatno ukazuje na problem marginalizacije žena u političkom životu.
Učesnice panela istakle su značaj povećanja broja žena i složile su se da ima pomaka u mijenjanju ovog narativa, ali nedovoljno.
Takođe, panelistkinje su iskreno progovorile i o izazovima sa kojima se susreću u svom poslu, kao i o pitanjima koja im se često postavljaju, a koja se ne postavljaju njihovim kolegama.
Nada Golubović, osnivačica i sadašnja predsjednica Upravnog odbora Fondacije Udružene žene Banja Luka, podsjetila je na situaciju iz devedesetih godina kada je u politici bila samo jedna žena. „Mi žene imamo drugačiji senzibilitet nego muškarci. Uloga žene je prepoznata da je majka i da drži tri stuba kuće, dok muškarci nisu prepoznati ni u jednoj sličnoj ulozi”.
Savjetnica gradonačelnika Banjaluke, Milada Šukalo, istakla je problem nedostatka međusobne solidarnosti među ženama u politici. Ona naglašava da je neophodno da žene pruže podršku jednoj drugoj kako bi se ravnopravna zastupljenost žena u politici mogla i ostvariti.
Zlatiborka Popov Momčinović, profesorica političkih nauka na Univerzitetu Istočno Sarajevo, naglašava da: „Globalna istraživanja pokazuju da građanke i građani smatraju da je veća transparentnost u donošenju odluka i bolja komunikacija kada je žena na čelu lokalne zajednice. Takođe, žene daju više konkretnih prijedloga tokom diskusija u lokalnim skupštinama i manje koriste apstraktan kao i napadački jezik. Uprkos tome, ženama u politici nije lako s obzirom da podjela između javne i privatne sfere uvijek ide na štetu žene i patrijarhalne strukture su duboko ukorijenjene u političkom životu“.
Milka Ivanković i Snežana Ružičić, žene koje stoje na čelu opština, te Anja Margetić Stakić zamjenica gradonačelnice grada Sarajevo, podijelile su svoj motiv za ulazak u politiku sa jednim zajedničkim ciljem da mijenjaju svijet nabolje.
Istakle su da im je drago vidjeti da se povećava broj žena u politici i na pozicijama koje su ranije bile rezervisane samo za muškarce, te ohrabruju mlade i nove generacije žena koje se bave politikom. Istaknut je značaj ovakvih događaja i što više dijaloga, u cilju rušenja rodnih stereotipa i unapređenja položaja žena u politici.
