Stručnjaci savjetuju, kako spriječiti da se ljudima stalno ugađa i počneš se vraćati na vrh svoje liste prioriteta, brigu o sebi – čin koji smanjuje tvoj stres, podiže tvoje samopouzdanje i izaziva radost u tvom životu.
Od preuzimanja još više obaveza uprkos svom punom rasporedu ili pristanka da odvezeš svog prijatelja na aerodrom nenajavljeno u posljednjem trenutku, ili pričuvaš prijatelju djecu u zadnji čas, uvijek udovoljavaš ljudima i stavljaš druge ljude na prvo mjesto.
Ako kontinuirano daješ prioritet tuđim potrebama uz ignorisanje vlastitih, ne samo da to utiče na tvoj osjećaj sebe, već i sije sjeme ljutnje, frustracije, nezadovoljstva, bijesa unutar tebe, zaoštrava tvoje odnose i ostavlja te emocionalno iscrpljenim.
Šta je „ugađanje ljudima“?
„Ugađanje ljudima je zaštitni mehanizam, koji se svodi na strah od odbacivanja – to je vrsta transakcijske društvene razmjene u kojoj se trudimo pomoći ljudima, kako bismo dobili odobrenje ili se osjećali prihvaćeno. Ali kada naše potrebe stalno ostaju nezadovoljene, nivoi stresa se povećavaju i na kraju imamo osjećaj da nas drugi iskorištavaju”, kaže terapeutkinja dr Carly LeBaron, autorka knjige “Razbijanje porculana: prevazilaženje perfekcionizma i dopadanje ljudima i postajanje pravim ja”.
“Ovaj impuls ka ljudima i želji da im se stalno ugodi je posebno jak kod žena, zbog društvenih pritisaka koji nam govore, kako bi se „fine djevojke“ trebale ponašati. Dok muškarci dobiju društvenu dozvolu da se zauzmu za sebe, žene se smatraju agresivnim, kada pokušavaju da budu asertivne, da kažu ne i da budu svoje”, kaže dr Carly LeBaron.
Kako možemo zaustaviti ugađanje drugima?
Iskrenost u vezi sa svojim potrebama, omogućava ljudima da vide ko si ti zaista i da ti se kao rezultat toga još više približe. Postoje 4 jednostavna načina da izbjegneš stgalno ugađanje drugim ljudima i prati zatim kako tvoja energija, samopoštovanje i sreća rastu.
1. Uvijek se izvinjavaš? Zamijeni riječ “izvini” sa “hvala”
„Izvinjavanje bez razloga je isto, kao da kažeš sramiš se što zauzimaš prostor, što ti snižava samopoštovanje. Kada poželiš da se izviniš, izrazi zahvalnost. Umjesto da kažeš ‘Izvini što sam zakasnio/zakasnila’, na primjer, pokušaj sa ‘Hvala što me čekaš”, objašnjava dr Carly LeBaron.
“Pretjerano izvinjenje govori drugima: ‘Ja sam teret’, ali iskazivanje zahvalnosti jača odnose i jača tvoj osjećaj sebe. Da bi prepoznao/prepoznala kada je izvinjenje zaista opravdano, zapitaj se jesi li zaista nešto pogriješio/pogriješila. Na primjer, ako naletiš na nekoga ko je hodao ulicom i slučajno se ramenom očešete ili ga slučajno gurneš u prolazu, izvinjenje je naravno u tom slučaju prikladno. Ali ako se, recimo, tvom šefu ne sviđa jedna od tvojih ideja, a ti kažeš ‘izvini’, pauziraj sljedeći put i reci: ‘Dozvoli mi da razmislim o drugoj ideji.’ Što smo više svjesni naših izvinjenja, to ćemo više voditi računa o našim izvinjenjima, jer više značenja nose, a mi se osjećamo sigurnije”, kaže dr Carly LeBaron.
2. Teško ti je reći “ne?” Budi asertivna osoba
U posljednjem trenutku, prijatelj te zamoli da mu pomogneš i pričuvaš djecu, ali ti već imaš planove za danas. Iako želiš da kažeš ne, plašiš se da ćeš ga razočarati. “Zauzeti se za sebe je tako teško, jer se zbog toga osjećamo krivim”, kaže Sharon Martin, autorka knjige “The Better Boundaries”.
“Ali ‘ne’ nije loša riječ – ona samo signalizira naše potrebe. Vježbaj izražavanje sa riječi NE malim koracima. Prelazak od pasivnog do asertivnog ponašanja, velika je promjena, ali od vitalnog je značaja da govoriš svoju istinu čak i ako ti glas u početku podrhtava. Počni tako što ćeš biti „meko asertivna osoba“ sa frazama poput: „Nisam u stanju sada da uradim to i to, ali jeste li pokušali Y vi da uradite to i to?“ Ili “Dozvoli mi da provjerim svoj raspored, pa ću se javiti” to će ti dati vremena za razmišljanje. Na kraju ćeš moći da kažeš Ne bez mnogo oklijevanja. A kada to učiniš, odupri se ogromnim izgovorima”, dodaje Sharon Martin. „Samo reci: ‘To ne radi za mene ili nije to baš za mene. Davanje opravdanja je kao da kažeš da radiš nešto pogrešno, kada je dovoljno samo da kažeš ‘ne’; Tvoje potrebe su tebi dovoljne”, kaže Sharon Martin.
3. Osjećaš se odgovornim za druge? Neka ti briga o sebi bude prioritet.
Kada tvoj brat ili sestra ponovo zatraži brojne usluge od tebe, popuštaš uprkos svojim prioritetima… „Postoje trenuci kada ima smisla brinuti se o drugim ljudima, kao što je staranje o svojim starijim ili bolesnim roditeljima, ali stalno zauzimanje i briga za savršeno sposobne odrasle osobe, samo dovodi do toga da im zamjeraš” poručuje Sharon Martin.
Možda želiš da riješiš probleme drugih, ali dopustiti im da sami ukrste svoj put je na kraju čin ljubavi i ljubaznosti. „Zapitaj se: ‘Da li je ovo neko za koga sam ja legitimno odgovoran/odgovorna?’ Ako je odgovor ne, dopusti im da sami donose odluke, jer je to najbolja stvar koju možeš učiniti za njih – i to ti omogućava da živiš svoj život” kaže Sharon Martin, dodajući da izdvajanje vremena za brigu o sebi zapravo podstiče druge da se brinu o sebi. To je zato što kada vide da se prema sebi odnosiš s poštovanjem, takođe će ti pokazati poštovanje i podsvjesno se odviknuti da ti prilaze zbog svih svojih problema. A kada daš prioritet svojim potrebama, više se nećeš upuštati u borbu da se brineš o ljudima koji bi trebali razviti vlastitu otpornost.
4. Bojiš se da kažeš šta misliš? Fokusiraj se na svoju iskru i ono što tebe zanima.
Kada ti prijatelj predloži odlazak u restoran koji baš i ne voliš, ugrizeš se za jezik jer ne želiš da se zamjeriš prijatelju. To je samo jedan primjer u životu vlastite autocenzure i čini da se osjećaš nevidljivo. Sharon Martin kaže: „Mogućnost da se ne slažeš, počinje tako što sebi daš dozvolu da se tvoj glas čuje. Dogovaranje s ljudima da izbjegavaju sukobe narušava naš osjećaj sebe, zbog čega je od velike pomoći sagledati svoje želje. Na primjer, možda si svake godine išla na godišnji odmor gdje je tvoj partner ili suprug želio, bez razmišljanja – ali postoji li neko mjesto koje si ti oduvijek željela vidjeti? Postoji li san koji nikada nisi izrazila, jer nisi htjela da komplikuješ i praviš dramu oko toga? Šta ti daje iskru, šta te pokreće, izrazi to!”
Da bi izrazilo/izrazila svoje mišljenje, počni sa riječima: „Ne slažem se”. Kada se navikneš na ovu frazu, moći ćeš dalje objasniti: ‘Ne slažem se iz tog i tog razloga’ ili ‘To ne funkcioniše za mene; zašto ne bismo umjesto toga uradili na primjer ovo?’” Pronalaženje vlastitog glasa je krajnji korak, koji pretvara ugađanje drugim ljudima u samonjegu i brigu o sebi.
Izvor: firstforwomen.com
