Trenutno čitaš
Širom svijeta se gradi 10 futurističkih eko održivih gradova

Širom svijeta se gradi 10 futurističkih eko održivih gradova

Young Lions
Young Lions

Globalna pitanja kao što su stambena kriza i klimatske promjene, podstiču ambicije nove generacije visokotehnoloških gradova. BIG, Foster + Partners i OMA su među višestrukim arhitektonskim studijima, koji pomažu u planiranju futurističkih urbanih centara, koji često tvrde da su dizajnirani s fokusom na ekološku održivost.

Foto: Stefano Boeri Architetti

Vlada Saudijske Arabije je predstavila vizualni prikaz 170 kilometara dugog i 500 metara visokog linearnog grada, planiranog kao dio mega-razvoja Neoma. Uprkos svojoj dužini i očekivanoj populaciji od devet miliona ljudi, “The Line” će biti širok samo 200 metara sa transportnim sistemom, koji će spajati dva kraja u roku od samo 20 minuta. Grad je dizajniran kao alternativa tradicionalnom kružnom urbanom rasporedu, kao model za očuvanje prirode i poboljšanje kvaliteta života ljudi.

Foto: BIG

Danski arhitekta Bjarke Ingels i njegov studio BIG su glavni projektanti Telosa, petomilionskog grada koji će biti izgrađen od nule na još neotkrivenoj lokaciji u američkoj pustinji. Projekat je ideja milijardera preduzetnika Marca Lorea, koji se nada da će postati “najodrživiji grad na svijetu”. Dio vizije Lore-a je da će zemljište biti u vlasništvu zadužbine zajednice, što znači da bi povećanje vrijednosti moglo finansirati razvoj grada sa prioritetom za dobrobit stanovnika.

Foto: SOM

BIG je takođe glavni plan za BiodiverCity, razvoj od 1.821 hektara od tri vještačka ostrva izgrađena uz obalu malezijskog ostrva Penang za državnu vladu. Očekuje se da će svako ostrvo nalik ljiljanima imati 15.000 do 18.000 stanovnika i biti povezano autonomnom transportnom mrežom bez automobila. Zgrade će se uglavnom graditi kombinacijom bambusa, drveta i betona, proizvedenog od recikliranih materijala, sa ekološkim tamponom oko svakog okruga, kako bi se podržao biodiverzitet.

Foto: Foster + Partners

Egipat gradi potpuno novi glavni grad za do sedam miliona ljudi, kako bi ublažio gužve u brzo rastućem Kairu, njegovom sadašnjem glavnom gradu. Arhitektonska firma SOM izradila je master plan za projekat finansiran iz privatnih izvora, koji će pokrivati ​​700 kvadratnih kilometara i sadržavati jedan od najvećih urbanih parkova na svijetu.

Foto: Norm Li

Vlada Indonezije je takođe objavila velike planove za izgradnju novog glavnog grada na ostrvu Borneo. Njegov postojeći glavni grad Džakarta je grad koji najbrže tone na svetu, potonuo je za 2,5 metara u 10 godina do 2019. godine.

Foto: Waterstudio/Dutch Docklands Maldives

Smješten na obalama rijeke Krišne, grad Amaravati biće novi glavni grad države Andhra Pradesh u Indiji. Biće raspoređeno oko vladine zgrade na iglama i vidjeti da je više od 60% centralnog okruga zauzeto zelenilom ili vodom. „Dizajn objedinjuje naše decenijama dugo istraživanje održivih gradova, uključujući najnovije tehnologije, koje se trenutno razvijaju u Indiji“, rekao je Foster + Partners, koji je takođe glavni u planiranju velikih naselja u Ho Ši Minu i Bangkoku.

Pročitaj

Foto: Ehrlich Yanai Rhee Chaney Architects and Tom Wiscombe Architecture

Italijanski arhitekta Stefano Boeri radi na planovima za zeleni sa šumom pametni grad u blizini Kankuna, koji će sadržavati 7,5 miliona biljaka i drveća, koje apsorbuju ugljenik na svojih 557 hektara. Biće dizajniran da smjesti 130.000 ljudi u pristupačne, biljkama prekrivene domove i ima za cilj da uvede održiviji način života u gradu. “Smart Forest City Cancun je botanička bašta u savremenom gradu, zasnovana na nasljeđu Maja i u njegovom odnosu sa prirodnim i svetim svijetom”, rekao je Boerijev studio. Urbani ekosistem u kojem su priroda i grad isprepleteni i djeluju kao jedan organizam.

Foto: OMA

Orbit je još jedan planirani pametni grad, namijenjen transformaciji kanadskog poljoprivrednog grada kroz široku upotrebu optičkih vlakana, dronova i autonomnih vozila, uz razvojne odluke zasnovane na velikim podacima. Firma Partisans iz Toronta, opisala je svoj dizajn kao modernu verziju pokreta vrtnih gradova, koji se pojavio u Velikoj Britaniji početkom 20. vijeka. Cilj mu je da uravnoteži nove tehnologije sa postojećim agrarnim okruženjem uz povećanje broja stanovnika grada sa 30.000 na 150.000 stanovnika.

Izvor: dezeen.com

© 2024 Ultra Magazin. Sva prava zadržana. Play Team

Uslovi korištenja

Impressum