Zbog obilnih padavina i naglog porasta vodostaja rijeka u Bosni i Hercegovini, mnogi od nas se trenutno suočavaju sa neizvjesnošću, zatim osjećajima preplavljenosti i bespomoćnosti koje ovakve situacije donose.
Kao terapeutkinja, želim da istaknem da, pored fizičke pripreme, jednako je važno da se pripremimo psihički i emocionalno, kako bismo uopšte mogli pružiti sebi i drugima potrebnu podršku.
U trenucima kada se suočavamo sa ovakvim krizama, naše tijelo i naša psiha reaguju na način koji je potpuno prirodan i razumljiv. Normalno je da osjećamo strah zbog neizvjesnosti i mogućih opasnosti. Anksioznost i preplavljenost mogu pokrenuti naše tijelo da se pripremi za borbu ili bijeg, što je prirodan i evolucijski mehanizam preživljavanja i zaštite.
Zatim veliki osjećaj preplavljenosti može dovesti i do panike. Tada je važno znati da su ovakvi odgovori našeg sistema normalni i da je u redu i poželjno da potražimo stručnu psihološku podršku i pomoć. U trenucima kada se čini da nemamo kontrolu nad situacijom javlja se i osjećaj bespomoćnosti tada je važno da prepoznamo i prihvatimo taj osjećaj i potražimo podršku od drugih, što za nas lično može biti prvi korak u vraćanju osjećaja sigurnosti.
Željela bih da se vratim na to da su sva ova osjećanja sasvim normalna u kriznim situacijama. Samo dozvolite sebi da ih osjetite, bez prevelike osude i kritike.
Dodala bih i to da nas prirodne katastrofe mogu izložiti i onim intenzivnim negativnim emocijama koje su često teško razumljive i da ne postoji “pravilna” reakcija na ova dešavanja – svaka emocija ima svoje mjesto u našem iskustvu i našem sistemu, kao i svoj razlog zašto se baš sada javlja.
Suočavanje sa prirodnim katastrofama je kolektivno iskustvo. Dijeljenje svojih osjećanja i iskustava sa stručnim licima, terapeutima, psiholozima kao i sa drugima, nam može pružiti neprocjenjivu podršku. Sve naše emocije u ovim trenucima nisu nikakav znak slabosti, nego su one zapravo jedna prirodna reakcija našeg sistema na nesigurnost i nepredvidivost.
Zajedno smo jači i zajedno možemo prevazići izazove, osnažiti jedni druge i obnoviti osjećaj sigurnosti, neka nam to bude MOTO ovih dana.
Od izuzetne je važnosti da ostanemo povezani sa članovima porodice, sa poznanicima, prijateljima i komšijama. Zatim dijeljenjem informacija i međusobnom podrškom, gradimo zajednicu koja je spremna pomoći i koja se osjeća prihvaćeno, podržano, složno i sigurno.
Fizička priprema takođe doprinosi osjećaju sigornosti i kontrole. Sastavite ruksak za hitne slučajeve koji sadrži osnovne potrepštine:
- Dovoljnu količinu pitke vode
- Nutritivno hranjivu hranu
- Lijekove i osnovnu prvu pomoć
- Napunjen mobilni telefon, rezervni punjač ili power bank
- Toplu odjeću, gumene čizme, kabanice…
- Kontakt informacije hitnih službi…
Ova priprema ne samo da štiti naše tijelo, već i našu psihu i vraća nam osjećaj sigurnosti, te smanjuje anksioznost izazvanu neizvjesnošću.
Važno je i da pružimo podršku onima kojima je najteže:
- Posebno obratite pažnju na starije osobe, djecu i životinje, jer pomažući drugima, istovremeno jačate i gradite sopstvenu otpornost. Osigurajte neko toplo i suvo mjesto za svoje ljubimce, kao i za životinje koje su vani, pustite pse iz boksova i/ili sa lanca, važno je!
- Pomozite starijim licima! Pratite zvanične vijesti i budite informisani.
- Brinimo jedni o drugima, slušajmo svoje unutrašnje glasove.
Ponavljam: budite u toku sa lokalnim prognozama i obavještenjima. U slučaju hitnosti, obratite se sljedećim službama:
- Civilna zaštita: 121
- Policija: 122
- Vatrogasci: 123
- Hitna pomoć: 124
- Аuto-moto savez RS: 1285
- Bihamk FBiH: 1282
Ovo je baš trenutak da zajedno preuzmemo odgovornost za svoju sigurnost i mentalno zdravlje. Pozivam vas da se pripremite, da budete prisutni za sebe i za svoje bližnje, te da širite svijest o važnosti brige o sebi i zajednici u ovakvim situacijama.
Briga o sebi je briga o svima nama, a zajedništvo je naša najveća snaga!
Ostanimo informisani, budimo međusobno podrška i zajedno gradimo otpornost u suočavanju sa prirodnim katastrofama.
Pročitaj i ostale tekstove iz rubrike na kafi sa psihoterapeutom.
Prati nas
Dobrila Čajević, Psihoterapeutkinja pod supervizijom
Dobrila Čajević, psihoterapeutkinja pod supervizijom iz EMDR-a i Transakcione analize, predstavlja spoj bogatog profesionalnog i životnog iskustva. Diplomirana profesorica njemačkog jezika i književnosti, Dobrila je svoje obrazovanje započela u rodnim Palama, gdje je završila osnovnu i srednju školu prije nego što je na fakultetu posvetila svoju pažnju germanistici. Njeno profesionalno putovanje vodi je kroz mnoge zemlje Evrope - živela je i volontirala u Njemačkoj, Belgiji, Danskoj, Italiji, Norveškoj, Srbiji,Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i Bosni i Hercegovini. Kao dio organizacija poput SHL, SAME, UNICEF i Save the Children International i mnogih drugih, Dobrila je sticala znanje i vještine radeći sa ljudima iz različitih kultura i društvenih okruženja, što je obogatilo njeno razumijevanje ljudskih potreba i izazova. Povratkom iz Njemačke 2017. godine, Dobrila je započela obuku iz psihoterapijskog pravca transakciona analiza (TA), a 2023. godine i trening iz EMDR-a (terapija za obradu traumatskih iskustava). Nakon završetka EMDR-a 2024te godine, nastavila je svoju edukaciju u Centru za psihoterapijske studije u Beogradu, gdje je završila specijalizaciju (propedeutiku) za psihoterapiju. Danas radi u Banja Luci pod internacionalnom supervizijom, pružajući psihoterapiju i psihološko savetovanje uživo i online, na srpskom, njemačkom i engleskom jeziku, a u radu sa klijentima praktikuje holistički pristup. Pored individualne i grupne psihoterapije, Dobrila organizuje retreate, seminare, edukativne radionice i prezentacije, pružajući ne samo svojim klijentima, nego I svima zainteresovanim priliku za lični rast i razvoj kroz struktuisan, povjerljiv, njegujući i podržavajući prostor i rad.
Source: Dobrila Čajević
