U svijetu vođenom neumornom težnjom za uspjehom i postignućima, pojam sreće često je vezan za postizanje određenih ciljeva i prekretnica.
Od ranog djetinjstva uslovljeni smo vjerovati da pravo ispunjenje leži u sticanju bogatstva ili materijalnih dobara, društvenog priznanja i profesionalnih priznanja. Međutim, nedavna naučna otkrića dovode u pitanje ovu konvencionalnu mudrost, sugerišući da ključ sreće možda ne leži samo u odredištu, već i u samom putovanju.
Naučnici otkrivaju da je put do pozitivnosti manje ovisan o postizanju naših životnih ciljeva, a umjesto toga više se fokusira na putovanje, koje prolazimo do cilja, sažima ovo novo shvatanje. O “potrazi za srećom” napisala je prije nekoliko godina na blogu Dee Eastman, autorka broj 1 bestselera New York Timesa, Danielov plan – 40 dana do zdravijeg života.
Radi se o putovanju
Autorka ukazuje na promjenu paradigme u našoj percepciji sreće, bacajući svjetlo na značaj procesa i iskustava s kojima se susrećemo, dok težimo svojim ciljevima. Svi bismo mi mogli imati koristi od fokusiranja na putovanje, više nego na krajnji rezultat kako bismo iskusili sreću na putu, bez obzira na to hoćemo li doći do vrha planine (a poenta je stići tamo, naravno!). Šta je potrebno? Kultivisanje svakodnevnih navika koje, prema autorki, “dodaju nadopunu našem životu i proširuju našu radost”.
Ovdje su 3 ključna savjeta:
Neka pobijedi ljubav, a ne strah
Jedna od značajnih pokazatelja dobro proživljenog života je pristupanje životu otvorenog srca i velikodušnog raspoloženja. Strah je često prirodna reakcija na rješavanje problematičnih životnih situacija, ali moramo se suočiti sa svijetom i prepoznati da postoji drugi način.
Kada se suočimo s lošim vijestima, anksioznošću ili visoko stresnom situacijom, često ustuknemo i osjećamo se bespomoćno. Ili biramo između “borbe”, “bijega” ili “zamrzavanja” kao odgovora, obično iz straha. Strah, međutim, može isključiti gotovo sve što bi nam moglo pomoći da vidimo druge mogućnosti za rješenje situacije. Uništava naše razmišljanje, otežavajući jasno sagledavanje stvari.
Šta ako odlučimo dopustiti ljubavi da dominira našim životima, a ne strahu? Puštajući ljubav u naše živote i dajući ljubav sebi i drugima tokom putovanja, možemo biti pokretačka snaga našeg blagostanja.
Izgradi živu zajednicu sa podržavajućim ljudima oko sebe
Svijet brzo postaje usamljenije mjesto. Američki glavni hirurg Vivek Murthy, nedavno je opštu usamljenost, izolaciju i nepovezanost u zemlji proglasio javno-zdravstvenom krizom. Čak i prije pandemije, otprilike polovina odraslih u SAD-u, izjavila je da su iskusili mjerljive nivoe usamljenosti, povećavajući rizik za pojedince da razviju izazove mentalnog zdravlja. Sada više od jedne od pet odraslih i jedna od tri mlade odrasle osobe živi s mentalnom bolestima.
“Epidemija usamljenosti i izolacije, bila je nedovoljno cijenjena javno-zdravstvena kriza, koja je naštetila zdravlju pojedinca i društva”, rekao je Murthy. “Naši su odnosi izvor iscjeljenja i dobrobiti koji se skriva naočigled – onaj koji nam može pomoći da živimo zdravije, ispunjenije i produktivnije”, kaže on.
Naši se životi mogu znatno poboljšati, kada smo dio napredne zajednice i njegujemo mnoge veze u borbi protiv epidemije usamljenosti. Problem je u tome što je većina nas ukorijenjena u krutim sastavima uvjerenja i čini se da smo podijeljeni po ideološkim linijama, što otežava njegovanje zdrave zajednice. Ali možda je vrijeme da se otvorimo ljubavi, a ne mržnji, izaberemo raznolikije definicije prijateljstva i prestanemo misliti da svi naši prijatelji, moraju biti isti kao mi.
Kako bi to poboljšalo tvoje putovanje?
Prijateljstvo s nekim drugačijim od nas i prihvatanje onoga ko oni jesu, bez obzira za koju su stranku glasali na prošlim izborima, podstiče nas da više slušamo i pomaže nam da razumijemo međusobne perspektive i borbe, čak i ako se ne slažemo s njihovim svjetonazorom. Slušanje čini da se drugi osjećaju manje usamljenima, a slušanje čini da se mi osjećamo manje usamljenima. To je jedna od najmoćnijih stvari, koje praktikujemo za izgradnju pozitivne zajednice.
Razvijaj način razmišljanja o rastu
Baš kao što moramo naučiti slušati jedni druge da bismo izgradili zajednicu, moramo naučiti slušati svijet oko sebe ako želimo naučiti važne lekcije, koje nas život mora naučiti. To zahtijeva razvijanje mentalnog sklopa za rast, kojeg podržava istraživanje psihologinje Carol Dweck, objavljeno u njenoj knjizi “Mindset: The New Psychology of Success”. Najbolje živimo kada životu pristupamo sa znatiželjom i željom da iz svega učimo. I dok možda mislimo da znamo sve, važno je ostati otvoren za iskustva učenja.
Čak i kad se suočimo s mogućnošću neuspjeha, razmišljaj o uspjehu
Razvijanje načina razmišljanja o rastu je dostizanje tačke u kojoj se ne bojiš neuspjeha, jer shvataš da možeš poboljšati svoj rad, odnose, vodstvo ili efekat jednostavnim učenjem i usvajanjem novih navika. Niko ne voli neuspjeh; Shvatam to. Ipak, neuspjeh je tajna uspjeha. Ako te nisu odbili nekoliko puta, kaže trenutna mantra, jednostavno nisi doživjela/doživio uspjeh. Sir Richard Branson, osnivač Virgin Groupa, kune se u ovu premisu. U Virginu podstiču, pa čak i slave neuspjeh jer se tamo događa rast. Postoji temeljna tema da je praktički nemoguće inovirati i rasti bez isprobavanja nečeg novog i neuspjeha.
Milijarder Branson kaže: “Nemoj se posramiti svojim neuspjesima. Uči iz njih i počni ispočetka. Činiti pogreške i doživljavati neuspjehe dio je DNK svakog uspješnog preduzetnika, a ja nisam izuzetak.”
Gdje god se nalaziš na svojoj karijeri ili poduzetničkom putu, vrijeme je da priznaš da je neuspjeh uobičajen, bez obzira koliko se trudiš da ga izbjegneš. I to je dio puta do sretnog života.
Izvor: inc.com
