Marizela Šabanović, dr. sci. u oblasti nutricionizma, autorka je knjige “Održiva prehrana za svaki dan” – priručnika koji spaja savremene smjernice pravilne ishrane s tradicionalnim balkanskim receptima.
U intervjuu za Ultra magazin otkriva šta ju je inspirisalo na pisanje, ključne poruke knjige i zašto održiva prehrana ne mora biti ni skupa ni komplikovana.
Marizela objašnjava kako je knjiga nastala kao nastavak njenog uspješnog bloga o ishrani: “Vidjela sam da ljudima nedostaje savjeta koji su održivi i da je nemoguće živjeti na ‘režimu’. Željela sam im pokloniti priručnik koji spaja balkansku kuhinju sa savremenim smjernicama. Zamislila sam da ova knjiga služi ljudima širom svijeta i da je listaju kad god imaju neku dilemu.”
“Pravilna prehrana nije odricanje od svega i asketski život. Pravilna prehrana je razumijevanje sebe i svojih potreba i usklađivanje sa preporukama kako bi sačuvali i unaprijedili svoje zdravlje. Da bi to uradili potrebno je znanje odakle da počnemo i šta da uradimo. Ova knjiga je baš takav vodič. Pruža temeljno znanje i alate kako da sebi pomognemo i da ta promjena bude održiva sa našim životom svaki dan.”
Kako bi definisala održivu prehranu, i zašto je ona toliko važna u današnjem vremenu?
“Održiva prehrana je način života gdje zadovoljavamo nutritivne potrebe ali istovremeno i uživamo u hrani, druženju i ne predstavlja nam teret. Danas živimo jako brzo i malo se bavimo sobom. Zato je važno da naša prehrana bude jednostavno uklopljena u životni stil koji živimo. U knjizi ne govorim samo o prehrani nego i o svim drugim aspektima poput sna, kretanja, odmora. Sve naše navike mogu uticati na naš apetit, osjećaj gladi i sitosti kao i oscilacije nivoa glukoze tokom dana.”
Koja su tri ključna principa održive prehrane koja svako može primijeniti odmah?
Tri principa koji svako od nas može odmah primijeniti su:
- Pravilno kombinovanje obroka za postizanje stabilnog nivoa glukoze u krvi,
- Dodaj u svaki obrok neko povrće, kuhano, svježe, kako god možeš i imaš u tom momentu,
- Ne podcjenjuj moć malih navika: ubaci u prehranu sjemenke, orašaste plodove, hidriraj se, pazi na san.
“Uvijek pričam da je bitnije staviti fokus na ubacivanje hrane u prehranu, nego na njeno izbacivanje i restrikcije.”
Koji su najčešći mitovi o održivoj prehrani koje želiš da razbiješ?
“Najčešći mitovi su da je skupo, komplikovano i da nemamo vremena. Kroz knjigu dajem jasne korake od nabavke, planiranja i čuvanja hrane, zatim načina pripreme i kombiniranja tako da bude jednostavno i da ne oduzima previše vremena. Mislim da svako ko želi da usvoji neke nove navike, može prateći korake da prilagodi sebi sve ono što je bitno za očuvanje i unapređenja zdravlja. Nema čarobnih formula, niti je skupo i nedostižno. Potenciram kako da našu običnu, balkansku kuhinju obogatimo i prilagodimo tako da služi našem zdravlju.”
Da li je održiva prehrana finansijski dostupna za prosječnu osobu, i kako se može primijeniti u svakodnevnom životu?
“Uvijek vodim računa da svaki savjet koji dam, svaki recept koji podijelim bude prilagođen i dostupan svima. Servira nam se godinama ideja da je jesti zdravije, skupo. To rade oni koji žele da nam prodaju različite „čarobne“ proizvode. Sve to jednostavno nije istina. Možemo jesti zdravije i sa manje novca, posebno ako se pobrinemo da nabavimo svoju hranu lokalno, nešto i sami uzgojimo. Mislim da je osnovni korak da preuzmemo odgovornost za svoje zdravlje i hranu. Niko to neće umjesto nas i treba da nam postane važno odakle je naša hrana i kako se ponašamo prema njoj.”
Koje namirnice smatraš osnovom održive kuhinje?
“Osnovne namirnice su naše lokalne: povrće i voće, domaća jaja, piletina, riba, ponekad crveno meso, orašasti plodovi, sjemenke. Prednost uvijek onom što raste kod nas i što je dostupno. Vrlo često kažem avokado se može zamijeniti našim sjemenkama bundeve, suncokreta i slično. Naša domaća šljiva je riznica vitamina i minerala, te vlakana. Nema odbacivanja neke namirnice jer „deblja“. Mislim da je najbolji primjer za to krompir koji je često stigmatiziran. U knjizi sam posvetila poseban dio upravo krompiru i kako se kombinira u našoj prehrani. Obratila sam pažnju i na masnoće koje koristimo, te kako odabrati prigodnu masnoću za kuhanje. Sve su to osnove od kojih krećemo i sve je dostupno svakom od nas.”
Koliko ti je lično i profesionalno iskustvo bilo presudno u pisanju i kreiranju ove važne knjige?
“Cijeli život se bavim hranom. I uvijek se susrećem sa brojnim predrasudama i teorijama koje nemaju nikakvu logiku niti naučnu osnovu. U zadnje vrijeme vidim mnogo straha kada pričamo o hrani i željela sam da te dileme riješim. Zamislila sam čitatelja kao svog prijatelja kojem pričam, jednostavno i lagano, kako da pristupa prehrani, bez straha. Vodila sam se onom mojom krilaticom: Mijenjajmo svoju prehranu iz ljubavi prema sebi, a ne iz straha od bolesti. Želim da knjiga podiže svijest i da služi ljudima godinama. Da joj se vraćaju kada žele da ponovo pričitaju neki savjet.”
Da li smatraš da je edukacija i podizanje svijesti o održivoj ishrani ključ za dugoročnu promjenu prehrambenih navika društva?
“Za mene je hrana i prehrana dio kulture i tradicije. Ne smijemo odvajati nikada našu domaću kuhinju od savremenih pristupa i smjernica. Smatram već dugo da bi u škole trebalo uvesti predmet koji bi se bavio domaćinstvom i koji bi djecu učio ove stvari koje se tiču zdravog životnog stila. Edukacijom razbijamo strahove i mitove. Kad je čovjek educiran manje je sklon manipulaciji i nasjedanju na prodavanje „magle“. Djeca danas žele da uče o takvim stvarima. Ja to vidim kada me pozovu u škole. Do nas je samo šta ćemo im ponuditi. Uvijek kažem i mamama kada radimo na promjeni navika: djeca vas gledaju, ne slušaju vas. Budimo im primjer.”
Koji su najveći izazovi s kojima se ljudi suočavaju kada žele da pređu na održiviji način ishrane?
“Najveći izazov je preuzimanje odgovornosti i stavljanje svojih potreba na prvo mjesto. Nažalost, tek kada se razbolimo počnemo da mislimo o sebi. I tada se dešava transformacija i osoba nekada i prvi puta u životu sebe stavi kao prioritet. Zato uvijek pokušavam da ženama (jer najviše radim sa ženema) objasnim zašto je važno da osvijestimo naše navike i koji su to koraci koje trebamo poduzeti. Naredni izazov je vrijeme. Kako sve to uklopiti i onda idemo malim koracima i promjenama koje su moguće svaki dan. Nema od naglog počinjanja ništa. Uvijek preporučim da se napravi lista onoga što trebamo mijenjati i da se onda lagano svaka stavka liste, razbije na male korake. Moć malih koraka je odgromna. Daje nam osjećaj da možemo i da napredujemo, a pri tome nema pritiska od velikih očekivanja.”
Koji savjet bi dala nekome ko želi da započne održiviji način života, ali ne zna odakle da krene?
“Kreni od onog što možeš promijeniti baš danas, bez „ulaganja“ napora. Npr. uvedi više vode na dan, hodaj stepenicama umjesto liftom, jednu kafu zemijeni čajem, ostavi telefon prije spavanja…Sve ovo su mali koraci koji ne koštaju ništa, a donijet će rezultat odmah. Slušaj svoje tijelo. Vrlo često smo posmatrači sebe. Hajde da se vratimo sebi i slušamo šta nam tijelo poručuje. Osjećamo li glad, sitost? Kakva nam je koža? Jesmo li ljuti ili tužni pa jedemo? I onda nakon toga polako kreni u promjenu. Svaki novi osjećaj će nam davati dodatnu snagu da nastavimo.”
Imaš li neku omiljenu anegdotu iz pisanja ove knjige ili reakcije čitalaca/čitateljki koja ti je posebno značila?
“Volim kada mi pišu utiske o knjizi. Imam baš veliku zajednicu pratitelja na instagramu i interakcija je česta. Najviše volim kad mi napišu da je jednostavnim jezikom objašnjeno i da imaju osjećaj kao da im uživo pričam. Ljudi imaju ponekad predrasude kad vide ovakve knjige i bude mi jako drago da ovo nije jedna u nizu koja će samo stojati na polici i skupljati prašinu.”
Ako bi morala izabrati samo 5 namirnica za preživljavanje na pustom ostrvu, koje bi to bile?
“Baš zanimljivo pitanje. Ja odmah razmišljam o kvarenju hrane pa bih uzela nešto što ima duži rok trajanja: suhi grah, orašasti plodovi, sjemenke (izvor proteina, a mogu ih i posijati), riža, so. Našla bih tamo neko voće ili povrće. I od ovoga se može napraviti cijeli obrok.”
Knjiga “Održiva prehrana za svaki dan” nije samo priručnik za bolju ishranu, već vodič za zdraviji i srećniji život. Marizela poručuje: “Mijenjajmo svoju prehranu iz ljubavi prema sebi, a ne iz straha od bolesti.”
Za sve koji traže praktične savjete i inspiraciju, ova knjiga je pravi izbor – vodič koji će služiti generacijama.
