Većina nas voli kafu. Podiže nas iz kreveta, pomaže nam da prebrodimo dosadne sastanke i čini nas ljubaznijima prema ljudima. A kafa ima čitav niz dokazanih zdravstvenih prednosti, od poboljšanja zdravlja crijeva do smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara – ako se držiš tri šoljice dnevno. Ali uprkos njenoj regenerišućoj moći, čini se da se sve više ljudi zauvijek odriče kafe i kofeina.
U doba kulture prezaposlenosti i izgaranja, biti ‘ovisnik’ o kafi gotovo je kao još jedna značka časti zauzetosti. Čujemo kako se ljudi hvale da su na svojoj petoj kafi u danu… a tek je 11 ujutro.
Ali kafa uopšte ne stvara ovisnost. Da, dobro si pročitao/la: kafa i kofein ne izazivaju ovisnost. Međutim, često govorimo o ovisnosti o kofeinu, jer možemo razviti fizičku ovisnost o kofeinu, objašnjava registrovana nutricionistkinja Clarissa Lenherr. Pa, zašto pravimo tu grešku?
“Kada konzumiramo kofein, on zaustavlja proizvodnju adenozina – neurotransmitera, koji ima smirujući učinak i može pomoći u podsticanju pospanosti. S vremenom, naš mozak može proizvesti više adenozinskih receptora kao odgovor na ovo”, kaže Lenherr. „I što više receptora imamo, to nam je potrebno više kofeina da bismo dobili isti osećaj budnosti i energije. Vremenom ova povećana potreba za kofeinom, može izgledati kao ovisnost.”
Osim što zaustavlja adenozin, kofein uzrokuje da proizvodimo više dopamina – hemikalije, koja nam pomaže da se osjećamo motivisano i budno. Međutim, prema Nacionalnom institutu za zloupotrebu droga, ta stimulacija ne remeti krugove nagrađivanja u mozgu koji su neophodni za ovisnost. Dakle, sa tehničke tačke gledišta, ne možemo biti ‘ovisni’ o nečemu što ne prepisuje sistem nagrađivanja našeg mozga.
Naravno, ovisnost o kofeinu nadilazi biologiju. Lenherr objašnjava, da neki ljudi ovise o tome da budu vještački podstaknuti energetskim proizvodima: „Bez njih, možda se više neće osjećati niti biti produktivni/aktivni.“ Svi smo radili sa nekim ko je živio na kafi i brujao po kancelariji kao manična osa. Često je ta mahnita energija povezana sa premalo sna, stresom i lošom ishranom.
Količina kafe se odnosi na rutinu. Bez obzira na to kako im izgleda dan, mnogi ljudi se probude sat vremena prije nego što je potrebno da bi popili lonac kafe prije svih obaveza. Onih jutara kada nemaju vremena za kafu, čini im se da nedostaje ključni dio njihove rutine, a to može izazvati osjećaj umora i zbunjenosti.
Ključ za smanjenje količine kofeina, ako osjećaš da piješ previše kafe, je da utvrdiš kada i zašto je piješ. Ako je to nešto što radiš gotovo mahinalno, pokušaj svjesno napraviti 10-minutnu pauzu prije nego što posegneš za ovim toplim napitkom, a možeš pokušati da popiješ alternativno piće. Matcha i rooibos čajevi mogu napraviti lijepu promjenu – ili probaj kafu bez kofeina.
Možda se oslanjaš na kofein, a ne na spavanje, pa ako ne možeš ustati iz kreveta bez šoljice, možda je vrijeme da razmisliš o više odmora. Može li te šetnja za vrijeme ručka učiniti osvježenim ili trebaš piti više vode/pojesti obilniji ručak za povećanje energije?
Kafa može biti zaista dobra za nas, ali ako je naša navika izmakla kontroli, dobro je znati da zapravo nismo ovisni o tome.
Izvor: stylist.co.uk
