Trenutno čitaš
Kako postići vrhunsko mentalno zdravlje i blagostanje?

Kako postići vrhunsko mentalno zdravlje i blagostanje?

Mtel - Nagradna igra
Mtel - Nagradna igra

U svojoj novoj knjizi “Promjena stanja”, dr Robin Berzin istražuje najnoviju nauku o optimizaciji tijela za postizanje vrhunskog mentalnog zdravlja i emocionalnog blagostanja. Dr. Berzin je doktorica, osnivačica i izvršna direktorka Persley Health-a, vodeće američke holističke medicinske prakse, osmišljene da pomogne ženama da prebrode hronična stanja.

vrhunsko mentalno zdravlje
Foto: freepik.com

U svojoj knjizi, dr. Berzin ističe pet ključnih radnji za koje tvrdi, da imaju najveći uticaj na naša tijela i umove.

Istraživanja pokazuju da način na koji jedemo, krećemo se, spavamo, pijemo i komuniciramo s tehnologijom uveliko utiče na to kako se osjećamo, kaže dr. Berzin. “Činimo sebi medvjeđu uslugu, kada ne razmišljamo o tome kako na naše raspoloženje utiče ono što jedemo svaki dan, kako se krećemo svaki dan i kako smo u interakciji s tehnologijom. Ove stvari nisu navike. Ove stvari su srž onoga što jesmo i određuju naše postupke.”

“Hrana i način života čine 90% svih medicinskih ishoda, što znači da ako tretiramo ove probleme kao da su čisto fizički, nećemo doći do korijena problema. Mi samo stavljamo flaster na problem. Da bismo se zaista osjećali dobro, moramo posvetiti veću pažnju načinu života, a postoji pet osnovnih radnji, koje su usko povezane sa postizanjem promjene stanja”, kaže ona. Evo koje savjete daje:

Pomjeri svoje tijelo kako bi trenirao/la mozak

Nije važno samo da se krećemo – važno je i kako se krećemo. Kretanje je način na koji naše tijelo obrađuje emocije, a kada unakrsno treniramo, možemo trenirati i tijelo i um. Odnosno, ako radiš jednosatne HIIT vježbe, tvoj mozak bi mogao pomisliti da bježiš od lava, pogoršavajući svoje stanje stalne borbe ili bijega.

Za vrhunsko mentalno zdravlje, pomiješaj ga s ravnotežom izgradnje snage, kardio vježbama i kontrolisanim praksama opuštanja nervnog sistema, poput joge ili čigonga.

vrhunsko mentalno zdravlje
Foto: freepik.com
Hrana je lijek za tvoje raspoloženje

Važno je šta jedemo. Određuje koliko dobro naša tijela upravljaju stresom i grade zdrave moždane veze. Na primjer, odabir omega-3 umjesto omega-6 je ključan za smanjenje upale mozga i poboljšanje raspoloženja. U višku omega-6, koje se nalaze u velikim količinama u biljnim uljima, na primjer – mogu oštetiti moždane stanice, povećati neuroinflamaciju i smanjiti sposobnost našeg tijela da koristi serotonin.

Dobar način da uneseš omega-3 u svoju ishranu je prelazak na biljnu paleo dijetu bogatu lisnatim zelenilom, lososom, orašastrim plodovima, jajima i fermentiranom hranom kako bi se ojačao mikrobiom.

U toku spavanja tvoj mozak iznosi smeće

Mit je da neki ljudi mogu funkcionisati sa 5-6 sati sna. Za tvoje mentalno zdravlje ključno je spavati 8-9 sati svake noći. Jer spavanje nije samo odmor – već i vrijeme kada naš mozak iznosi smeće. Tokom dana se nakupljaju neurotoksini koje mozak može srediti tek kada je tijelo u dubokom snu. Ako se preskoči ovaj ključni proces čišćenja, neurotoksini se mogu nakupiti i učiniti nas ranjivijima na Alchajmerovu bolest, mentalnu/emocionalnu nestabilnost i loše odluke. Zaista, samo jedna noć lošeg sna, može povećati tvoju anksioznost za 30%, prema UC Berkeley.

Pročitaj
Mardin Midyat

vrhunsko mentalno zdravlje
Foto: freepik.com
Ograniči unos alkohola

Mnogi od nas nisu svjesni, koliko alkohol utiče na naš san i podiže nivo anksioznosti i depresije. Postoji, naravno, važna granica između upotrebe alkohola, zloupotrebe i ovisnosti. Ovisnost je bolest i svakako se preporučuje da takve osobe ne konzumiraju uopšte alkohol.

Za one koji zloupotrebljavaju alkohol, dr Berzin preporučuje da smanje upotrebu alkohola na tri puta ili manje sedmično, kako bi se povećao nivo energije i poboljšao san.

Preispitaj svoj odnos sa tehnologijom

Prosječan Amerikanac provede 11 sati dnevno buljeći u ekran. I to je loše za mozak. Ekrani povećavaju osjećaj anksioznosti, depresije, usamljenosti i nižeg samopoštovanja. Da ne spominjemo koliko to utiče na obrasce spavanja. Plavo svjetlo nije jedini krivac ovdje; ekrani pokreću našu reakciju borbe ili bijega, podižući nivoe kortizola i ostavljajući nas u stanju hiper-uzbuđenja, bez naših prirodnih znakova prije spavanja. “Predlažem da ugasite sve ekrane do 21:00. i ograničite vrijeme na društvenim mrežama na jedan sat dnevno”, kaže dr Berzin.

Izvor: nutritiouslife.com

© 2024 Ultra Magazin. Sva prava zadržana. Play Team

Uslovi korištenja

Impressum