U današnjem digitalnom dobu, društvene mreže postale su neizostavan dio svakodnevice, ali njihov uticaj na mentalno zdravlje korisnika sve je više tema diskusije. Od povećanja anksioznosti i depresije do smanjenja samopouzdanja, često se pitamo – gdje je granica između povezivanja s drugima i gubitka samopouzdanja u online svijetu?
U našem intervjuu, mr sci dr med Aleksandar Pejić, otkriva najčešće psihološke efekte koje društvene mreže imaju na korisnike, i nudi savjete kako pronaći balans u korišćenju ovih platformi.
Koji su najčešći psihološki efekti koje društvene mreže imaju na mentalno zdravlje korisnika?
“Društvene mreže imaju dubok uticaj na mentalno zdravlje korisnika, manifestujući se na različite načine. Najčešći efekti uključuju povećanje anksioznosti, depresije i osećaja usamljenosti. Ovo je naročito izraženo kada korisnici provode previše vremena upoređujući se sa drugima, što može stvoriti osjećaj da su ‘manje vrijedni’ u poređenju sa idealizovanim prikazima života koje često viđamo na mrežama. Kao što je Albert Einstein jednom rekao: ‘Ne možemo riješiti naše probleme koristeći isti način razmišljanja kojim smo ih stvorili.’ U praksi, često vidim pacijente koji se bore sa niskim samopouzdanjem upravo zbog konstantnog poređenja sa savršenim životima koje drugi prikazuju online. Prekomjerna upotreba društvenih mreža može takođe dovesti do poremećaja spavanja, dok konstantna stimulacija upotrebom društvenih mreža povećava stres i smanjuje sposobnost fokusiranja.”
Kako stalna upotreba društvenih mreža utiče na osjećaj samopouzdanja i samopoštovanja? Da li vidite porast anksioznosti zbog poređenja sa drugima?
“Stalna upotreba društvenih mreža može značajno narušiti samopouzdanje i samopoštovanje jer korisnici često upoređuju sebe sa ‘najboljim verzijama’ drugih ljudi. Primjetio sam porast anksioznosti i osjećaja nedostatnosti upravo zbog ovog fenomena. Mnogi korisnici osjećaju pritisak da se uklope, izgledaju savršeno ili postignu određene društvene standarde koje vide na mrežama. To može stvoriti začarani krug nesigurnosti i stalnog traženja validacije. U mojoj praksi, radim sa pacijentima na jačanju njihove unutrašnje vrijednosti i razvijanju psihološke otpornosti na spoljne pritiske.”
Koje su glavne razlike u načinu na koji društvene mreže utiču na mlade u poređenju sa starijim generacijama?
“Mladi su često osjetljiviji na uticaj društvenih mreža jer su u procesu oblikovanja svog identiteta. Oni se oslanjaju na društvene mreže kao glavni izvor društvene interakcije, što može učiniti njihovo samopouzdanje krhkim i zavisnim od reakcija drugih. Starije generacije imaju izgrađeniji osjećaj identiteta i manje su sklone traženju potvrde putem mreža, ali i dalje mogu biti podložni negativnim efektima, kao što su anksioznost ili osjećaj propuštanja. Razlika je i u svrsi korišćenja – mladi traže društvenu interakciju i povezivanje, dok starije generacije češće koriste društvene mreže za informisanje i održavanje kontakta. U mom radu primjećujem da mladi često dolaze sa specifičnim izazovima vezanim za identitet i prihvatanje, dok stariji više brinu o održavanju socijalnih veza i informisanju.”
Da li društvene mreže mogu stvoriti zavisnost? Kako prepoznati kada korisnik postane zavisan i šta je preporuka za smanjenje tog uticaja?
“Apsolutno, društvene mreže mogu dovesti do zavisnosti. Zavisnost se može prepoznati kroz simptome poput stalnog razmišljanja o mrežama, osjećaja nelagode ili anksioznosti kada se ne koriste, kao i zanemarivanja drugih obaveza ili odnosa zbog provedenog vremena online. Jedan od mojih pacijenata, na primer, primijetio je da je sve više vremena provodio na mrežama, zanemarujući posao i društvene obaveze, što je rezultovalo povećanim nivoom stresa i pada produktivnosti. Preporučujem postavljanje vremenskih ograničenja za korišćenje društvenih mreža, pravljenje redovnih pauza, kao i pronalaženje alternativnih aktivnosti koje mogu zamijeniti vrijeme provedeno online. Takođe, korisno je ukloniti notifikacije koje stvaraju stalnu potrebu za vraćanjem na aplikacije, čime se smanjuje distrakcija i omogućava veća koncentracija na realni svijet.”
Kakvu ulogu igraju lajkovi i komentari u formiranju slike o sebi i u čemu je opasnost traženja validacije putem društvenih mreža?
“Lajkovi i komentari igraju značajnu ulogu u formiranju slike o sebi, jer su mnogima postali mjerenje društvene prihvaćenosti i vrijednosti. Traženje validacije putem lajkova može postati opasno kada korisnici počnu vrednovati sebe isključivo na osnovu tih reakcija, što može dovesti do pada samopouzdanja ako ne dobiju očekivani broj lajkova. Ova vrsta zavisnosti od vanjskog priznanja može stvoriti osjećaj nesigurnosti i dubokog nezadovoljstva. U mojoj praksi, radim sa pacijentima na razumijevanju njihove unutrašnje vrijednosti i razvoju zdravijih načina za procjenu sebe, nezavisno od online priznanja.”
Da li postoje načini na koje društvene mreže mogu pozitivno uticati na mentalno zdravlje?
“Apsolutno. Društvene mreže mogu imati pozitivan uticaj na mentalno zdravlje kada se koriste na konstruktivan način. One omogućavaju povezivanje sa prijateljima i porodicom, što može pružiti osjećaj podrške i zajedništva. Takođe, postoje grupe podrške za različite mentalne izazove i edukativni sadržaji koji pomažu ljudima da se informišu i edukuju o svojim stanjima. Kao što je Helen Keller rekla: ‘Samopouzdanje dolazi iz sazrijevanja.’ Uz pravilan pristup, mreže mogu biti sredstvo za izgradnju zajednice i pružanje osjećaja da niste sami. U svojoj praksi ohrabrujem pacijente da koriste društvene mreže za traženje podrške i informacija, ali na način koji promoviše njihovu dobrobit.”
Kako roditelji mogu pomoći djeci i adolescentima da razviju zdrav odnos prema društvenim mrežama?
“Roditelji igraju ključnu ulogu u postavljanju temelja za zdrav odnos djece i adolescenata prema društvenim mrežama. Postavljanjem jasnih pravila o vremenu korišćenja i razgovorima o tome kako sadržaji na mrežama ne odražavaju uvijek stvarnost, roditelji mogu pomoći mladima da razviju realističnu sliku o svijetu. Bitno je otvoreno komunicirati o opasnostima poređenja i pomoći djeci da razviju zdravu sliku o sebi nezavisno od onoga što vide online. Takođe, važno je podstaći djecu da razvijaju interesovanja izvan društvenih mreža – sport, hobiji, druženja uživo – kako bi se stvorila ravnoteža između online i offline svijeta. Jedan od mojih savjeta roditeljima je da zajedno sa djecom istražuju pozitivne aspekte društvenih mreža i postavljaju zajedničke ciljeve za zdravo korišćenje tehnologije.”
Kako se nositi sa sajber-nasiljem i negativnim komentarima na društvenim mrežama?
“Sajber-nasilje je veliki izazov i može ozbiljno uticati na mentalno zdravlje. Prvi korak je blokirati i prijaviti osobe koje se ponašaju agresivno. Takođe, bitno je ne ulaziti u rasprave sa nasilnicima, jer to često samo pogoršava situaciju. Ako negativni komentari utiču na vaše mentalno stanje, potražite podršku – razgovarajte sa prijateljima, porodicom ili stručnjakom za mentalno zdravlje. Podsjećanje da komentari na mrežama ne definišu vašu vrijednost takođe može pomoći u prevazilaženju njihovog uticaja. U svojoj praksi, radim sa pacijentima na razvoju psihološke otpornosti i strategija za suočavanje sa negativnošću online, naglašavajući važnost samopomoći i podrške zajednice.”
Postoji li specifična tehnika koju biste preporučili za postizanje balansa između prisutnosti na društvenim mrežama i mentalnog zdravlja?
“Jedna od najefikasnijih tehnika je ‘digitalni detoks’ – periodična pauza od društvenih mreža koja omogućava korisnicima da se resetuju i ponovo usmjere svoju pažnju na realni svijet. Takođe, preporučujem postavljanje vremenskih ograničenja za dnevno korišćenje društvenih mreža i kreiranje ‘društvenih zona bez ekrana’, poput spavaće sobe. Ključno je imati trenutke u danu kada ste potpuno isključeni, kao i fokusiranje na stvarne društvene interakcije i aktivnosti koje vas ispunjavaju. U praksi, rad sa pacijentima na razvoju dnevnih rutina koje uključuju vrijeme bez ekrana često donosi značajne pozitivne promjene u njihovom mentalnom zdravlju i ukupnoj dobrobiti.”
Da li vidite rastući trend kod ljudi da se povlače sa društvenih mreža u potrazi za boljom mentalnom higijenom?
“Da, sve više ljudi svjesno odlučuje da se povuče sa društvenih mreža ili značajno smanji vrijeme provedeno online kako bi zaštitili svoje mentalno zdravlje. Primjećujem da mnogi prepoznaju da im prekomjerna upotreba društvenih mreža uzrokuje stres, smanjuje koncentraciju i negativno utiče na raspoloženje. Povlačenje sa mreža im pomaže da se fokusiraju na stvaran život, poboljšaju kvalitet sna i posvete se aktivnostima koje ih zaista ispunjavaju. Sve više ljudi shvata da balans između online i offline svijeta može značajno doprinijeti njihovoj dobrobiti.”
Za još više sadržaja zaprati nas na Instagramu, Facebooku i TikToku.
