Ako sebe smatraš introvertom, onda znaš da se tvoje potrebe razlikuju od potreba ekstrovertnih osoba. Na primjer, potrebno ti je mnogo vremena nasamo da napuniš baterije, posebno nakon druženja. A neki introverti se mogu odlučiti za mirno, ugodno veče kod kuće umjesto izlaska bilo kojeg dana u sedmici. Ispostavilo se da je sasvim moguće, da su introverti osjetljiviji na stimulanse poput kofeina, muzike i alkohola.
Evo jednog objašnjenja za ovo: “introverti imaju tendenciju da budu intuitivni i duboko svjesni svojih misli, kao i osjetljivi na svoje vanjsko okruženje”, kaže Gregory Scott Brown, MD, certifikovani psihijatar, pisac o mentalnom zdravlju i autor knjige “The Self-Healing Mind”, dodajući da je to posebno tačno kada su introverti okruženi ljudima. “To znači da je svaki vanjski stimulans, bilo da je u pitanju komentar, pogled, radnja neke druge osobe ili gest, nešto što će introvert vjerovatno primijetiti.”
Iako se introverti obično doživljavaju kao stidljivi ili asocijalni, dr. Brown kaže da to nije uvijek slučaj. Iz naučne perspektive, razlika između ekstrovertnih i introvertnih je uzbuđenje, koje se naziva i nivoima kortikalne aktivacije. Ekstroverti imaju nizak nivo uzbuđenja, tako da im je potrebno više stimulacije da bi postigli optimalno uzbuđenje, zbog čega se prirodno energizuju društvenim interakcijama. S druge strane, introverti imaju visok nivo kortikalne aktivacije, pa su skloni izbjegavanju stimulacije.
Imajući to na umu, u nastavku, dr. Brown objašnjava, zašto je moguće da su introverti osjetljiviji na stimulanse, posebno na kofein, muziku i alkohol.
Kofein
Dakle, zašto su introverti osjetljiviji na kofein? “Možda zato što introverti imaju tendenciju da budu samosvjesniji u pogledu svog tijela, uma i unutrašnjeg okruženja, istraživanja pokazuju da je veća vjerovatnoća da će primijetiti uzimanje supstanci kao što je kofein”, kaže dr. Brown. “Na primjer, jedna studija objavljena u Journal of Human Kinetics testirala je 42 učesnika (21 ekstrovert i 21 introvert), kako bi vidjeli da li efekti kofeina utiču na njihov učinak. Rezultati su pokazali, da introverti mogu bolje uočiti jesu li unosili kofein ili placebo nego ekstroverti. Dakle, dr Brown kaže da dok veće doze kofeina mogu dovesti do većeg fiziološkog uzbuđenja (npr. ubrzanog otkucaja srca) kod oba tipa ličnosti, introverti će možda vjerovatnije primijetiti odgovor.
Neka istraživanja su pokazala, da se stimulativni efekti kofeina razlikuju između introvertnih i ekstrovertnih. Ekstroverti su, na primjer, primijetili poboljšane performanse nakon konzumiranja kofeina, ali introverti postaju pretjerano uzbuđeni, što je narušilo njihov efekat. U međuvremenu, druga studija koju je objavila Američka psihološka organizacija, pokazala je da kofein ne utiče na raspoloženje i performanse introvertnih i ekstrovertnih osoba različito, čak ni u različito doba dana.
Dakle, dok konzumiranje kofeina može, ali i ne mora uticati na nivoe performansi introverta, njihova povećana samosvijest će vjerovatno primijetiti nuspojave brže ili češće nego ekstroverti.
Muzika
Što se tiče osjetljivosti na muziku, dr. Brown ukazuje na malu studiju, pronađenu u Sage Journals-u koja je upoređivala odgovore introverta i ekstroverta na muziku i pozadinsku buku, što je pokazalo da ekstrovertni ljudi rade sa tihom muzikom u pozadini dvostruko više od introverta. Nadalje, dok je efekat ekstroverta bio sličan sa ili bez muzike koja se puštala u pozadini, introverti su imali lošije rezultate sa muzikom, koja svira nego bez nje, podržavajući teoriju da su introverti osjetljiviji na stimulans. Međutim, potrebno je više istraživanja da bismo bili sigurni, jer je to složen odnos.
Prema Dr. Brownu, koji se lično identifikuje kao introvert i voli da sluša glasnu muziku, osjetljivost na muziku i buku uopšteno se zaista svodi na lične preferencije i da li je to privlačno za nekoga ili ne. Dakle, povećana osjetljivost na muziku možda nije slučaj za sve introverte širom svijeta.
Alkohol
Iako istraživanja ne pokazuju da su introverti osjetljiviji na alkohol, kao što je ranije navedeno, introverti su uopšteno osjetljiviji na okolinu i međuljudske stimulanse. “Ovo može povećati vjerovatnoću da introverti piju, kako bi se nosili sa društvenom nelagodom, ublažili anksioznost ili se ‘uklopili'”, kažu stručnjaci.
Konzumacija alkohola takođe povećava nivoe dopamina, jednog od četiri hormona za dobro raspoloženje. U poređenju sa ekstrovertima, introverti imaju manje dopaminskih receptora, što ih čini osjetljivijima na dopamin. Ovo može pozitivno i negativno uticati na introverte. “Dok povećani nivoi dopamina mogu omogućiti introvertu da se osjeća uzbuđenije i ‘izađe iz svoje ljuske’, efekti dopamina mogu dovesti do toga da se introvert osjeća tjeskobno, preopterećeno i prestimulisano”, kaže dr Manly, klinički psiholog.
Štaviše, dr. Manly dodaje, da su introverti takođe emocionalno i mentalno osjetljiviji. Kao rezultat toga, “neizvjesnost i nedostatak kontrole povezani s upotrebom alkohola mogu izazvati veliku anksioznost prije, tokom i nakon pijenja”. Dakle, za neke introverte, kaže on, psihološki i fizički troškovi možda nisu vrijedni privremene nagrade.
Izvor: wellandgood.com
