Naučnici su se usaglasili da provodimo previše vremena razmišljajući o tome šta da dodamo svojim životima, a ne razmišljamo o tome šta treba da oduzmemo.
Kada pokušavaš da poboljšaš situaciju, tvoj prvi impuls je vjerovatno da razmisliš o tome šta možeš učiniti više, da stvari popraviš. Psiholozi kažu da je ovaj impuls ugrađen u nas. Iz naše svakodnevne perspektive, to izgleda kao zdrav razum.
Ali nedavno je Arthur C. Brooks, profesor s Harvarda koji se specijalizovao za istraživanje sreće – zagovarao suprotan pristup. Umjesto refleksivnog sabiranja i dodavanja na “To do listu”, kaže on, možda bi se trebali više fokusirati na oduzimanje i na našu “To don’t listu”.
“Nakon vikenda na plaži sa svojom porodicom, vjerovatno možeš mnogo lakše nabrojati iritacije nego prijatne aspekte. Kada dođeš kući, imaćeš listu doživljenih stvari, a lako ćeš imenovati one koje ti se nisu svidjele i koje ne želiš ponoviti sljedeći put (na primjer, loš hotel, rođake koji ti nisu prijali, loša hrana u restoranu, gužva u saobraćaju, dosadni razgovori sa rođacima, itd).
On nije jedini stručnjak koji iznosi slične tvrdnje. Jedan poznati istraživač koji proučava inteligenciju, tvrdi da je najlakši način da postanemo pametniji da se fokusiramo na to, da ne radimo glupe stvari ili stvari koje nam ne prijaju. Drugi istraživači sreće pozvali su ljude da prestanu juriti za radošću i umjesto toga izbjegavaju stvari za koje nauka zna da nas čine jadnima, poput sjedenja, nekretanja ili nedovoljnog sna.
Da bismo ovaj uvid primijenili u praksi, Brooks predlaže, “počni tako što ćeš napraviti listu stvari koje ne treba raditi “To don’t listu”. Zapiši stvari koje radiš iz navike ili obaveze, iako ti snižavaju dobro raspoloženje.
Šta bi trebalo dodati na svoju “To don’t listu”?
Penzioneri bi možda željeli da se oslobode odgovornosti koje ih sprečavaju od ugodnijih dijelova života. Zaljubljeni mladi ljudi će možda morati na teži način da nauče šta ne žele od svog romantičnog partnera. Bez obzira ko ste, Brooks insistira da fokusiranje na ono što ne želiš može biti produktivno u bilo kojoj situaciji.
Evo nekoliko prijedloga koji će te potaknuti na razmišljanje:
Ne dozvoli ljubomoru u svom životu
Kao nesavršeni ljudi, većina nas ne može u potpunosti eliminisati ljubomoru, ali možemo preobličiti osjećaj. Simon Sinek je pisao o tome kako nas razmišljanje u smislu zdravog rivalstva, može potaknuti na veća postignuća. “Ljubomora je vodič za ono što se dešava u vama”, podsjeća nas pisac James Altucher. “Nikad se ne radi o drugoj osobi.”
Ne provodi vrijeme sa emocionalnim vampirima
Ako te neko iisrpljuje energijom i čini nesrećnom osobom, nakon provedenog vremena s tom osobom, prestani da provodiš vrijeme sa tom osobom. Ne slušaj negativno mentalno brbljanje, kukanje, blebetanje koje iscrpljuje. Ne moraš da trpiš taj omalovažavajući ili obeshrabrujući glas u svojoj glavi. Postoje načini da se to smiri i izbjegne.
Ne žali se
Nauka pokazuje da prigovaranje, žaljenje, kukanje jača sposobnost našeg mozga da uoči negativno, što samo još više olakšava žaljenje. Odbij da se nađeš u ovoj negativnoj energiji stalnog kukanja i prigovaranja.
Ne radi ono što bi „trebalo“ nego ono što zapravo želiš
Ljudi na kraju svog života najviše žale zbog toga što nisu slušali svoje srce. Živi svoj život u skladu sa sopstvenim pravilima, a ne prema pravilima drugih ljudi i pod njihovim uticajem. Neka tvoja unutrašnja istina odredi tvoj kurs, snove, život, a ne neka tetka, deda, komšija, rođak, roditelj ili srednjoškolski prijatelj.
Ne provodi cijeli dan u zatvorenom prostoru
Ljudska bića se osjećaju mnogo bolje ako provode dosta vremena u prirodi. Čak i kućna biljka, šetnja parkom ili kancelarija pun prirodnog svjetla pomaže.
Nemoj zakazivati sastanke ili pozive bez dnevnog reda
Ako brineš da ćeš zvučati nepristojno ili lijeno, nemoj se gristi jer postoji toliko besmislenih sastanaka koji ti kradu vrijeme i koji nemaju nikakvu suštinu. Traži uvijek neki plan sastanka o čemu će se razgovarati ilia ko ti organizuješ sastanak pripremi kratku agendu, da se ne gubi vrijeme.
Nemoj se previše forsirati i izgarati od posla i obaveza
Razjasni svoje prioritete i smanji svoje obaveze ili prilagodi svoj raspored u skladu s tim. Izgaranje, pregorijevanje na poslu samo će te dovesti do uništavanja psihičkog i fizičkog zdravlja, frustracije i nezadovoljstva.
Mogućnosti za tvoju “To don’t listu” stvari koje ne moraš učiniti su beskonačne. Ali šta god da staviš tamo na spisak, ako pratiš tu listu i zaista izrežeš ove bolne tačke iz svog života, možeš očekivati da ćeš se osjećati znatno sretnije.
Izvor: inc.com
