Naš mozak je fascinantan. Oko 100 milijardi nervnih ćelija radi zajedno, kako bismo bili okretni i brzi u razmišljanju.
Ali baš kao i ostatak tijela, naš mozak možda neće biti toliko energičan, kada malo ostarimo. Možda ćemo morati da zapišemo stvari, ili zaboravimo sastanke, ili ne možete u potpunosti pratiti razgovor ili radnju na TV-u bez naprezanja. Srećom, moguće je vježbati i svoj mozak.
„Ključ našeg nervnog sistema su siva i bijela tvar“, kaže Hermundur Sigmundsson, profesor na Odsjeku za psihologiju Norveškog univerziteta za nauku i tehnologiju (NTNU). Grubo govoreći, siva tvar se sastoji od nervnih ćelija ili neurona i dendrita, dok bijela tvar osigurava kontakte između stanica (mijelinizirani aksoni) i doprinosi brzini prenosa i distribuciji signala.
Ljudski mozak se mijenja kada smo budni nakon ponoći, otkrili su istraživači. Nauka je blizu razumijevanja, gdje se nalazi svijest u mozgu.
Tri faktora doprinose dobrom zdravlju mozga
Nedavni članak u časopisu “Brain Sciences” objedinjuje mnogo onoga što znamo iz prethodnih istraživanja u području zdravlja mozga. Istraživači su se potrudili da budu temeljiti u svom teoretskom perspektivnom radu i da ponude 101 referencu na članke o tome, kako održati svoju sivu i bijelu tvar u formi.
„Tri faktora se ističu ako želite da svoj mozak održite u najboljem stanju“, kaže Sigmundsson.
Ovi faktori su:
- Fizička aktivnost
- Biti društven/društvena.
- Imati jaka interesovanja i hobije.
Kretanje
Ovo je vjerovatno najveći izazov za mnoge od nas. Naše tijelo postaje lijeno ako previše sjedimo ili ležimo. Nažalost, isto važi i za mozak. „Aktivan način života pomaže u razvoju centralnog nervnog sistema i suzbijanju starenja mozga“, kažu Sigmundsson i njegove kolege.
Zato je važno da se ne boraviš mnogo u svojoj stolici. Za to je potreban trud, a ne postoji način da se zaobiđe. Ako imaš sjedeći posao, kada završiš posao moraš se aktivirati, uključujući šetnju ili trening.
Odnosi
Neki od nas su najsrećniji sami ili sa samo nekoliko ljudi, ali razgovori, druženje i odnosi sa različitim ljudima doprinose našem mozgu. “Odnosi s drugim ljudima i interakcija s njima doprinose brojnim složenim biološkim faktorima, koji mogu spriječiti usporavanje mozga”, kaže Sigmundsson. Biti s drugim ljudima, kao što je razgovor ili fizički kontakt, podržava dobru funkciju mozga.
Strast
Ova poslednja tačka možda ima neke veze sa tvojom ličnošću. Potrebno je uvijek učiti nove stvari, biti znatiželjan/znatiželjna, istraživati. Ne odustaj od svojih snova i ciljeva. „Strast, ili snažno interesovanje za nešto, može biti odlučujući, pokretački faktor koji nas navodi da naučimo nove stvari. Vremenom, to utiče na razvoj i održavanje naših neuronskih mreža“, kaže Sigmundsson.
Nikada nismo prestari da uradimo nešto što nikada ranije nismo radili. Možda je sada vrijeme da naučimo svirati novi muzički instrument, da upišemo novi kurs, da naučimo neku novu vještinu, da probamo neki novi hobi.
Moramo vježbati svoj mozak kako se ne usporio i ostario. „Razvoj mozga usko je povezan sa načinom života. Fizičke vježbe, odnosi i strast pomažu u razvoju i održavanju osnovnih struktura našeg mozga kako starimo”, kaže Sigmundsson. Ova tri faktora stoga nude neke od ključeva za održavanje dobrog kvaliteta života i zdravog starenja.
Izvor: thebrighterside.com
