Ultra Inspirativno

5 mitova o depresiji koje svi moramo znati

Weekend 2022
Weekend 2022

Mnogi ljudi pretpostavljaju da se depresija manifestuje očiglednim simptomima, kao što je uvijek izgledati tužno ili povučeno. Iako ovo mogu biti znakovi depresije, stanje se može manifestovati na mnogo različitih načina i često je povezano s drugim poremećajima mentalnog zdravlja, posebno anksioznošću.

5 mitova o depresiji
Foto: freepik.com

„Neko sa depresijom može izgledati više razdražljivo ili anksiozno nego tužno, čak i ako interno doživljava tugu“, kaže Cory Newman, Ph.D., direktor Centra za kognitivnu terapiju na Univerzitetu Pennsylvania. „Ovo je nešto što će kliničari često spominjati roditeljima koji su zabrinuti zbog ponašanja djeteta, ukazujući im da pretjerana, stalna mrzovolja kod njihovog djeteta ili tinejdžera može biti znak depresije. Kod odraslih osoba, oni kojima je manje ugodno izražavati vrste emocija koje povezuju sa slabošću ili ranjivosti mogu biti skloniji pokazivanju razdražljivosti kao znaka svoje depresije.”

Ali simptomi nisu jedina vrsta zablude o depresiji. Donosimo pet mitova koje trebaš znati – jer razumijevanje može pomoći tebi ili voljenoj osobi da dobije pomoć.

Znali bismo da je neko depresivan.

Mnogi oboljeli idu u školu ili na posao i izgledaju više razdražljivi ili anksiozni nego tužni, kaže Newman. Takođe je moguće da imaju problema s koncentracijom i/ili govore ili se kreću sporo, kaže dr Jocelyn Smith Carter, direktorica kliničke obuke na Odsjeku za psihologiju Univerziteta DePaul, jer učinak depresije na mozak takođe utiče na neke motoričke funkcije.

Ključno je tražiti značajne promjene – osoba može postati svadljiva ili beznadežnija ili znatno manje društvena, kaže Newman; mogli bi da počnu više da piju, da počnu da jedu pod stresom ili da prestanu da jedu. “Ako primijetite takve promjene, budite dobar slušalac i preporučite im da posjete profesionalca”, kaže ona.

5 mitova o depresiji
Foto: freepik.com
Svi ponekad padnu u depresiju.

Većina nas je bar jednom rekla: “Uf, tako sam depresivna!” u nekom trenutku, ali prava depresija je specifična dijagnoza koju će otprilike jedna od šest odraslih osoba doživjeti u svom životu. Tuga je emocija koja ima tendenciju da dođe i nestane, ali klinička depresija je stalnija i traje dugo, često mjesec dana ili mnogo više, kaže Newman.

„Klinička depresija obuhvata niz simptoma koje doživljavate većinu dana, gotovo svaki dan, najmanje dvije sedmice“, kaže on, a možda ne znamo zašto. Ostali znakovi: osjećaj ekstremne krivice ili bezvrijednosti, gubitak interesa za aktivnosti koje smo nekada voljeli i/ili samoubilačke misli. Tu je i distimija, izlječiv i manje ekstreman oblik trajne depresije koja može opadati i teći – simptomi mogu uključivati ​​beznađe, nisko samopouzdanje i umor. Ako se neuobičajeno osjećaš loše dvije sedmice ili više i/ili imaš samoubilačke misli, razgovaraj sa stručnjakom za mentalno zdravlje.

Depresija utiče samo na raspoloženje.

Raspoloženje je dio slike, ali depresija može iscrpiti energiju i apetit ljudi i poremetiti san. To je takođe povezano s nizom fizičkih simptoma, od koprivnjače i migrene do respiratornih, srčanih i gastrointestinalnih problema, kaže Newman. „Vaše mentalno i emocionalno stanje može izazvati specifične fizičke reakcije, i obrnuto“, kaže on.

Čini se da postoji jaka veza između upale, autoimune bolesti i depresije: velika danska studija pokazala je da je kod pacijenata s autoimunom bolešću 45% veća vjerovatnoća da će imati poremećaj raspoloženja od onih koji nemaju bolesti. Ako možda imaš specifično zdravstveno stanje, vodi računa i o svom mentalnom zdravlju, savjetuje Newman.

5 mitova o depresiji
Foto: freepik.com
Samo treba da je prebrodiš.

Ne radi se o snazi ​​volje. Stanje je dijelom uzrokovano, ali i uzrokuje, fizičke promjene u tijelu i mozgu, kaže Carter. To uključuje ometanje hemikalija koje regulišu raspoloženje, a pacijent ne može tek tako da se „izvuče iz toga“.

Uz pomoć terapeuta, neko s depresijom može naučiti vještine da zadrži simptome podalje ili da se bolje nosi ako se pojave, kaže Newman. Na primjer, pacijenti uče da mijenjaju način na koji vide stvari, odupiru se poraznom razmišljanju na sve ili ništa i slave mala postignuća, zbog čega se osjećaju bolje i izbjegavaju odustajanje od sebe, dodaje.

Terapija takođe može naučiti ljude da “završe zadatke u malim naletima i da se vrate u radnje stvari u kojima uživaju”, kaže Carter, što dodatno podiže raspoloženje. Nekima će možda trebati lijekovi koji pomažu u ravnoteži raspoloženja i spavanju. “Depresija je poremećaj”, kaže Newman, ali izlječiv od kojeg je oporavak često moguć.

Depresiju je zaista teško liječiti.

To je zapravo jedna od najjednostavnijih mentalnih bolesti za liječenje. To je zato što je „to jedan od naših najbolje istraženih poremećaja u smislu načina na koji ljudi reaguju“, kaže Carter. Teški dio je pravo liječenje, kaže Newman, kao i rješavanje stanja kao što su anksioznost, PTSP i zloupotreba supstanci koja često dolazi zajedno s depresijom. Uz terapiju i lijekove (što istraživanje pokazuje da je najefikasnije za osobe s umjerenom ili teškom depresijom), do 70% ljudi s velikom depresijom pokazuje poboljšanje.

Važno je ne čekati da dobiješ pomoć: što prije počne liječenje, to je efikasnije, prema Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje.

Izvor: prevention.com

Slični članci

FuckUp Nights Sarajevo powered by Authority Partners: Priče o padovima i neuspjehu – na mostu!

Ultra magazin

Znate li zašto biste ovo ljeto trebali završiti posjetom Jajcu?

Ultra magazin

7 sigurnih znakova da će tvoja veza ili brak potrajati

Ultra magazin