Od 116 nobelovaca, donosimo ti listu slavnih 15 žena, koje su uspjele osvojiti Nobelovu nagradu u dominantnom muškom svijetu dodjele nagrada.
Selma Lagerlof – dobitnica 1909. godine
Ne samo da je Selma Lagerlof prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu za književnost, već je i prva žena primljena na Švedsku akademiju 1914. godine. Bila je učiteljica i romanopisac, a na njen rad uticala su rana iskustva s dječijom literaturom i čitanje Biblije sa samo 10 godina. Dobitnica je Nobelove nagrade u znak zahvalnosti uzvišenom idealizmu, živoj mašti i duhovnoj percepciji koji su karakteristični za njene radove.
Grazia Deledda – dobitnica 1926. godine
Italijanska književnica, koja je u prosjeku objavljivala jedan roman godišnje, bila je druga žena koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost, za svoje idealistički nadahnute radove koji plastičnom jasnoćom oslikavaju život sa ostrva na kojem je rođena i koji se sa posebnom dubinom i naklonošću bave generalnim ljudskim problemima. Pisala je najviše o kulturi i tradiciji Sardinije, a njeni radovi su često bili fokusirani na probleme izolacije i ostrakizma.
Sigrid Undset – dobitnica 1928. godine
Sigrid je bila norveška književnica na koju je mnogo uticalo katoličanstvo, a najviše je pisala o iskustvima žene, konkretno – kao u slučaju svog najpoznatijeg djela „Kristin Lavransdatter“ – žene srednjeg vijeka. To je posebno djelo za koje je nagrađena Nobelom, prvenstveno zbog svog snažnog opisa sjevernog života tokom srednjeg vijeka. Bila je prisiljena napustiti Evropu i preseliti se u Sjedinjene Američke Države 1940. godine, zbog glasnog protivljenja nacističkoj Njemačkoj.
Pearl S. Buck – dobitnica 1938. godine
„Dobra zemlja“ je bio roman na kojem su mnoge generacije odrasle – mada nije lako razumljiv i naivan. Uprvo je za ovo svoje najprodavanije djelo Pearl Buck osvojila prvo Pulizerovu, a zatim i Nobelovu nagradu. Kao ćerka američkog misionara, Buck je dio mladosti provela u Zhenjiangu u Kini. Ovo iskustvo uticalo je mnogo na njene radove, za koje je Švedska akademija naglašavala da su bogati i istinski epski opisi seljačkog života u Kini i biografska remek-djela.
Gabriela Mistral – dobitnica 1945. godine
Pseudonim čileanske pjesnikinje i feministkinje Lucile Godoy Alcayage, Gabriela Mistral bila je prva latinoamerikanka koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost. Njena lirska poezija, nadahnuta snažnim emocijama, napravila je pjesnikinju simbolom idealističkih težnji za cijeli latinoamerički svijet. Zanimljivo je da se njen lik nalazi na novčanici od 5 000 čileanskih pezosa.
Nelly Sachs – dobitnica 1966. godine
Odrastajući u jevrejskoj porodici u Njemačkoj za vrijeme širenja nacizma, Nelly je ostavilo toliko prestravljenu da je u jednom trenutku izgubila moć govora. 1940. godine odletjela je u Švedsku, uz pomoć nobelovke Selme Lagerlof, koja je zaslužna za spasavanje Nellynog života. Borila se sa mentalnim problemima tokom cijelog života, njena ohola poezija postala je kanal kroz koji se rješavala svoje paranoje i halucinacija. Njeno djelo „Glowing enigmas“ nagrađeno je kao fantastično lirsko i dramatično pisanje, koje dirljivom snagom tumači sudbinu Izraela.
Nadine Gordimer – dobitnica 1991. godine
Djela južnoafričke književnice i aktivistkinje Nadine Gordimer godinama nisu mogla biti objavljena u njenoj domovini. Bavila se pitanjima rasizma i aparthejda, a romani poput “Burger’s Daughter” i ”July’s People”, koji istražuju mučeništvo koje je prouzrokovao aparthejd i sanjanu južnoafričku revoluciju bili su zabranjeni režimom. Švedska akademija, međutim, smatrala je da je njen rad donio mnogo benefita čovječanstvu i da je dostojan Nobelove nagrade.
Toni Morrison – dobitnica 1993. godine
Čuvena američka književnica Toni Morrison dobila je Nobelovu nagradu sa velikim zakašnjenjem. Njena djela potresala su književni svijet još tokom 70-ih godina 20-og vijeka. Baš u vrijeme objavljivanja trilogije “Morrison Beloved”, nagrađena je Nobelovom nagradom za sabrana djela koja odišu epskim temama, živim dijalozima i izuzetno detaljnim crtama afroameričkih likova. Takođe, bila je prva Afroamerikanka dobitnica ove prestižne nagrade.
Wislawa Szymborska – dobitnica 1996. godine
Poljska pjesnikinja i esejistkinja dobila je Nobela za poeziju koja sa ironičnom preciznošću omogućava da istorijski i biološki kontekst izađe na vidjelo u fragmentima ljudske stvarnosti. Iako je sama jednom izjavila da ne više od 2000 ljudi cijeni značaj poezije, Šveska akademija prepoznala je njen značaj za svjetsku književnost.
Elfriede Jelinek – dobitnica 2004. godine
Ova austrijska fenimistkinja, dramatičarka i književnica nikad se nije bojala pisati o ženama, seksu i komunizmu – zbog čega su je smatrali pomalo kontroverznom. Jelinek je, iako počastvovana zbog prestižne nagrade koja joj je dodijeljena, sa druge strane žalila zbog gubitka anonimnosti koji dolazi za Nobelom. Zanimljivo je i to što je znala spomenuti da je pisac Peter Handke te godine zaslužio Nobelovu nagradu više od nje. Švedska akademija joj je uručila Nobela putem video ceremonije, jer je književnica priznala da pati od agorafobije i socijalne fobije.
Doris Lessing – dobitnica 2007. godine
Život Doris Lessing zaista je jedinstven – roditelji su joj bili Britanci, rođena je u Iranu, odrasla je u Južnoj Rodeziji (današnji Zimbabve), prije nego što je pronašla svoj dom u Velikoj Britaniji. Njeno najpoznatije djelo je feminitsički klasik “The Golden Notebook”, koji je zbirka imaginarnih dnevnika književnice i umjetnice Anne Wulf. Većina njenih knjiga bavi se istraživanjem unutrašnjeg života likova i žena, njihovim socijalnim pritiscima i mentalnim slomovima.
Herta Muller – dobitnica 2009. godine
Rođena je u Rumuniji, ali živi i piše u Njemačkoj. Herta Muller je romanopisac i pjesnikinja, a njen kreativni um stvorio je fantastična djela poput “Sve svoje sa sobom nosim” i “Zemlja zelenih šljiva”. Njena djela prevedena su na više od 20 jezika, a najviše je pisala o životu u Rumuniji i Istočnoj Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Alice Munro – dobitnica 2013. godine
Ko god je ikad išao na dodatne časove pisnanja ili književnosti u školi ili na fakultetu, nema šanse da nije čuo za Alice Munro. Kanađanka je vjerovatno najbolji autor kratkih priča u istoriji pisanog jezika. U skladu sa tim, Švedska akedemija dodijelila joj je Nobela , jednostavno ju objasnivši kao majstora savremene kratke priče.
Svetlana Alexievich – dobitnca 2015. godine
Bjeloruska istraživačka novinarka i istoričarka provela je svoju karijeru pišući o ljudima koj su poslije rata ili prirodnih katastrofa često ostajali zaboravljeni: majke, djeca, žene. Prva je autorka iz Bjelorusije koja je dobila Nobela, a njeni spisi su okarakterisani kao spomenici patnji i hrabrosti današnjeg vremena.
Olga Tokarczuk – dobitnica 2018. godine
Švedska akademija je u 2019. godini dodijelila dvije Nobelove nagrade, nakon skandala iz 2018. koji je rezultirao odlaganjem nagrada za tu godinu. Zato je Olga Tokarczuk zvanično proglašena za nobelovca u oktobru 2019. godine, iako je tehnički dobitnica za prošlu godinu.
Olgina djela su veoma popularna i mnogo čitana kako u državi iz koje dolazi, Poljskoj, tako i šire. Ono zbog čega su prestižnu nagradu dodijelili baš njoj je zbog narativne mašte koja sa ogromnom strašću prelazi sve granice.
Izvor:bustle.com
