Ako se pitaš „zašto sam uvijek umorna?“, znaj da nisi sama. Međutim, kada se stalno osjećaš umorno, to može značiti da ti tijelo pokušava nešto reći.
Iako iscrpljenost ne ukazuje nužno na osnovno zdravstveno stanje, vrijedno je provjeriti sa svojim doktorom ako ti umor smeta u svakodnevnom životu.
Nemaš dovoljno sna
Ovo je vjerovatno najočigledniji (i najčešći) razlog zašto se osjećamo iscrpljeno. Većini odraslih je potrebno 7 ili više sati dobrog sna.
Rješenje? Jednostavno je: spavaj više. Ali, naravno, ovo je lakše reći nego učiniti. Prvo, važno je identifikovati uzrok – bilo da se radi o stresu, previše vremena ispred ekrana ili lošoj rutini spavanja. Ako si probala sva moguća rješenja, a i dalje imaš problema sa spavanjem, razgovaraj sa stručnjakom.
Nedostaje ti energije
Za razliku od osjećaja umora ili pospanosti, “zamor“ je kada ti ozbiljno nedostaje energije.
U većini slučajeva, umor je tvoje tijelo koje ti govori da usporiš i vjerovatno ga trebaš poslušati. Ali kada te umor redovno sprečava da radiš stvari koje želiš, to je već problem.
Rješenje? Odmori se. Udalji se od ekrana, od bilo kakvih ometanja i jednostavno se odmori. Ako se ne osjećaš restartovano nakon odmora, vrijedno je provjeriti kod doktora da vidiš postoji li zdravstveni problem.
Imaš neko zdravstveno stanje
Često pokušavamo razlikovati jesmo li pospani ili umorni. Umor može uzrokovati mnogo stvari. Ta lista uključuje nedostatak vitamina B12 ili D, multiplu sklerozu, dijabetes tipa 2 ili ostala stanja povezana s umorom koja uključuju anemiju ili problem sa štitnom žlijezdom.
Rješenje? Ako se osjećaj iscrpljenosti pojavi niotkuda ili se ne popravi mirovanjem, tada trebaš posjetiti ljekara. Bilo da se radi o nedijagnostifikovanom stanju ili samo faktoru životnog stila koji možeš popraviti.
Pod ozbiljnim si stresom
Naravno, mnoga zdravstvena stanja mogu dovesti do umora, ali isto tako preopterećenost ili velike životne promjene mogu uticati na san i nivo stresa. Pod stresom imamo tendenciju da proizvodimo više hormona kortizola. Kortizol je vrlo koristan za podsticanje aktivnosti, ali prije spavanja povećava naše nivoe uzbuđenja, u vrijeme kada se moramo opustiti. Stres stoga može dovesti do stanja hiperpobuđenosti, u kojem su mozak i tijelo budniji nego inače.
Rješenje? Ponekad je moguće riješiti se stresa rješavanjem izvora stresa – na primjer, razgovarati sa nadređenim na poslu o raspodjeli obaveza. U drugim slučajevima, nije uvijek moguće izbjeći izvor stresa. Ono što možeš da uradiš jeste da naučiš alate za kontrolisanje stresa, poput disanja, vođenja dnevnika spavanja ili joge.
Tvoje okruženje za spavanje nije sjajno
Udobno okruženje za spavanje je ključno za kvalitetan san. Dakle, ako imaš problema da zaspiš, to može biti zato što su uslovi spavanja neoptimalni. Uredna spavaća soba koja nije previše svijetla ili previše bučna je ključna, kao i udoban krevet.
Rješenje? Razmisli o novom dušeku ako ti je krevet neudoban. Ili, ako na tebe utiču svjetlost i buka, isprobaj masku za oči ili čepiće za uši. Još jedan vrhunski savjet? Pokušaj spavati u hladnijoj sobi, jer to može pomoći prirodnom padu tjelesne temperature do kojeg dolazi kada zaspimo.
Depresivna si
Stanja mentalnog zdravlja, uključujući depresiju, takođe mogu uzrokovati da se ljudi osjećaju umorno. Simptomi depresije mogu biti veoma različiti od osobe do osobe. Ali, kao opšte pravilo ako si depresivna, sklona si da se osećaš beznadežno, tužno i nezainteresovano za stvari koje su te nekada činile srećnom. Vrijedi napomenuti da postoji i nekoliko fizičkih simptoma, uključujući gubitak energije i poremećen san.
Rješenje? Depresija se može liječiti terapijama razgovorom i/ili lijekovima. Ako misliš da je razlog zašto se pitaš „zašto sam tako umorna?“ zbog depresije, razgovaraj sa svojim doktorom koji ti može pružiti podršku i pomoć koja ti je potrebna.
Hormoni su neuravnoteženi
Umor takođe može biti izazvan našim hormonima, posebno kada smo u menopauzi, perimenopauzi ili čak predmenstrualnom periodu. Dovoljno sna je neophodno za regulaciju niza hormona, kao što su kortizol, estrogen i progesteron, hormone gladi (kao što su insulin, leptin i grelin), melatonin, hormone štitne i hormone rasta.
Rješenje? Dodaci koji se preporučuju za pomoć pri spavanju su magnezijum, magnezijum citrat ili magnezijum glicinat. Neki stručnjaci preporučuju ashwagandhu, adaptogen koji pomaže tijelu da se bolje prilagodi stresu i reguliše hormone stresa, pomažući da se osjećaš smirenije.
Za još više sadržaja zaprati nas na Instagramu i Facebooku.
