U poslednje vrijeme sve češće možemo vidjeti poruke koje idealizuju usamljenost i individualizam. Na društvenim mrežama, neki zagovornici samopomoći i ličnog razvoja predstavljaju samoću kao jedini put ka istinskoj sreći. Ipak, sve više istraživanja pokazuje da usamljenost ima ozbiljne posljedice po zdravlje – kako fizičko, tako i mentalno.
Iako je važno da naučimo da budemo dobro sami sa sobom, to ne znači da treba da isključimo druge ljude iz svog života. Ljudi su društvena bića. Potrebna nam je podrška, razumijevanje i zajedništvo – bilo da je riječ o prijateljima, porodici ili partneru. Izgradnja takve “mreže bliskosti” pomaže nam da lakše prođemo kroz teške trenutke i da više uživamo u lijepim.
Nekada se osjećaj da želimo da budemo sami javlja kao zaštita – nakon razočaranja, gubitaka ili loših iskustava. Tada nam se može učiniti da je sigurnije izbjegavati odnose. Ali, umjesto da se uvjeravamo da je samoća nužna za sreću, korisnije je obratiti pažnju na svoje emocije i potražiti podršku – bilo u razgovoru sa bliskim ljudima ili kroz terapiju.
Takođe, važno je razlikovati pojmove. Biti nezavisan ne znači biti potpuno sam. Prava nezavisnost podrazumijeva da znamo da brinemo o sebi, ali i da prepoznajemo kada nam je pomoć drugih potrebna. Želja za prijateljstvom ili ljubavnom vezom nije znak slabosti, već normalna ljudska potreba.
Društvene veze su i ogledalo kroz koje saznajemo ko smo – kako nas drugi vide, kakvu energiju prenosimo, šta nas čini posebnima. Bez tog odraza, gubimo dio slike o sebi.
Usamljenost postaje sve veći društveni problem. Mnogi ljudi se osjećaju izolovano, a to se ne odražava samo na njihovo mentalno zdravlje, već i na fizičko – povećava se rizik od bolesti srca, problema sa imunitetom i čak od ranije smrti. Iako povremena samoća može prijati, važno je ne gubiti iz vida koliko su međuljudski odnosi važni za cjelokupno blagostanje.
Najnovije studije pokazuju da usamljenost i izolacija aktivira mehanizme hroničnog stresa koji utiču na imuni, kardiovaskularni i metabolički sistem:
- Imuni sistem: usamljenost se povezuje sa hroničnim stanjem niskog stepena upale, što može povećati rizik od kardiovaskularnih i autoimunih bolesti.
- Nervni sistem: osobe koje pate od izražene usamljenosti pokazuju poremećaje u aktivnosti simpatičkog nervnog sistema, što može dovesti do hipertenzije i metaboličkih disfunkcija.
- Kognicija i mentalno zdravlje: najnovija istraživanja pokazuju da osobe koje žive u socijalnoj izolaciji imaju povećan rizik od kognitivnog opadanja i neurodegenerativnih bolesti.
