Trenutno čitaš
Šta je kognitivno bihevioralna terapija i kako nam može pomoći?

Šta je kognitivno bihevioralna terapija i kako nam može pomoći?

Banja Luka Fest - Ivan Bosiljčić i Jelena Tomašević
Banja Luka Fest - Ivan Bosiljčić i Jelena Tomašević

Svjetlana Savić, psihologinja, kognitivno bihevioralna terapeutkinja pod supervizijom iz UKC RS, Klinike za psihijatriju, u Odjeljenju bolesti zavisnosti, Odsjek alkoholizam, Detox i Metadonski centar, objašnjava nam šta je bihevioralna terapija i kako nam može pomoći.  

Uopšteno govoreći Kognitivno bihevioralna terapija (KBT) je aktivan, direktivan oblik psihoterapije, što podrazumjeva energičnu diskusiju i raspravu, suočavanjem klijenta sa njegovim iracionalnim uvjerenjem.

Dakle terapeut zajedno sa klijentom pokušava da razumije i otkrije filozofske izvore psiholoških problema klijenta, pomaže mu da ih dovede u pitanje i da klijent promijeni svoja vjerovanja, koja su odmažuća, iracionalna.

Iracionalna uvjerenja su većinom reakcije na nesrećne aktivirajuće događaje, koji su se desili rano ili kasnije u životu, pa ih je klijent u sličnim situacijama mnogo puta izjavio samom sebi, iz čega nastaju lične bazične filozofije. One klijentima izgledaju apsolutno tačne, iako su najčešće pogrešne pretpostavke, što utiče na to da se javljaju odmažuće emocije, a samim tim i disfunkcionalno ponašanje, izbjegavanje, blokada, pad fizičke aktivacije i eksplozivno reagovanje, itd.

Foto: pexels

Klijent zajedno sa terapeutom postavlja listu problema, ali i listu ciljeva. Iz teorijskih postavki slijedi, da su ljudska bića najsrećnija kada postave važne ciljeve i aktivno se trude da ih postignu. Iako ljudi žele ne samo da prežive, već i da budu srećni, oni često rade protiv svojih ciljeva i svoje dobrobiti. Ovaj fenomen se ispoljava u njihovom disfunkcionalnom mišljenju, osjećanju i ponašanju u odnosu na postavljene ciljeve.

Kognitivno bihevioralna terapija (KBT) počiva na ABC modelu emocionalnih poremećaja, (A. Ellis, 1962, 1994); Aktivirajući događaja (A) ili opažen negativni stimuls, koji je od strane klijenta iskrivljeno procijenjen i evaluiran, interpretiran, što  predstavlja sistem uvjerenja (B),  a zavisno od načina na koji mislimo, provociraće se i održavati disfunkcionalne emocije i ponašanje, dakle posljedice (C). Dakle mi nismo uznemireni, isključivo zbog same situacije po sebi, nego i zbog misli i uvjerenja koja imamo o njoj.

Foto: pexels

Najčešće nezdrave emocionalne pojave su anksioznost, depresivnost, osjećaj krivice, velika ljutnja, bijes i mržnja, povrijeđenost, osjećaj osramoćenosti, stid, ljubomora itd. Međutim egzistencija bez emocije je nehumana, evolucijski ljudi imaju biološku osnovu da emocionalno reaguju, ali nekada su emocije odmažuće i poražavajuće za pojedinca. Tako da psihoterapijskim radom, pojedinac stiče vještine kako odmažuće emocije i ponašanja pretvoriti u pomažuće, birajući ono što vrednuje, sa ciljem da život učini smislenim, čak i uprkos velikim problemima.

Kognitivno bihevioralna terapija se pokazala veoma uspješnom kod:

  • Depresije
  • Anksioznosti
  • Napada panike i agorafobija (strah od napada panike na otvorenom prostoru)
  • Specifičnih fobija
  • Socijalna fobija, strah od društvenih situacija
  • Opsesivno-kompulsivne misli / ponašanja
  • Intruzivna post-traumatska sjećanja
  • Nisko samopoštovanje, samopouzdanje
  • Hroničan bol
  • Bijes
  • Zavisničkih ponašanja
  • Komunikacijski, partnerski problemi itd.
Foto: pexels

Kod psihijatrijskih poremećaja gdje je neophodna medikamentozna terapija, kognitivno bihevioralna terapija (KBT) može da pomogne u dužem održavanju dobrog stanja, prepoznavanju ranih znakova upozorenja i prevenciji pogoršanja osnovnog poremećaja.

Pročitaj
vođenje dnevnika

Na kraju neizostavno je spomenuti i treći talas KBT-a, ACT. ACT ili terapija prihvatanjem i posvećenošću (engl. Acceptance and Commitment Therapy), predstavlja inovativnu terapiju ponašanja, koja je kreirana sa ciljem da pomogne pojedincima da smanje nepotrebnu patnju da krenu naprijed sa građenjem onakvog života, kakvog smatraju vrijednim življenja.

ACT se temeji na svjesnoj prisutnosti (engl. mindfulness), podrazumijeva kombinacije metafora, paradoksa, iskustvenih vježbi te bihevioralnih intervencija.

Foto: pexels

Na kraju rad kroz psihoterapiju je kreiran tako, da pomogne ljudima da žive duže, minimiziraju emocionalnu patnju i samo-poražavajuća  ponašanja i da se ostvare, kako bi živjeli ispunjenijim i srećnijim životom, životom vrijednim življenja.

Pored psihodijagnostičkih procedura i grupne terapije-terapijskih zajednica u odjeljenju, psihologinja i bihejvioralna terapeutkinja Svjetlana Savić, bavi se i psihoterapijskim radom. Obzirom na obaveze psihologa u odjeljenju koje su primarne, za psihoterapijski rad je odvojen jedan dan u sedmici, kada bi se i vanjski klijenti/pacijenti mogli zakazati za tretman.

© 2024 Ultra Magazin. Sva prava zadržana. Play Team

Uslovi korištenja

Impressum