Trenutno čitaš
Pitali smo farmaceuta šta se nalazi u našoj kozmetici

Pitali smo farmaceuta šta se nalazi u našoj kozmetici

Jysk
Jysk

Preparativna kozmetika koju nanosimo svakodnevno na svoju kožu je prepuna sastojaka o kojima znamo jako malo, ili skoro ništa. U apoteci ili drogeriji ćemo obavezno posegnuti za kremom sa hijaluronskom kiselinom, za preparatima na kojima je striktno navedeno da ne sadrže parabene, za prirodnom kozmetikom i sl. Koliko u stvari znamo o uticaju navedenih sastojaka na našu košu?

Šta je svjetski popularno oružje protiv bora zvano retinol i da li je prirodna kozmetika uvijek bezbjedna, pitali smo magistra farmacije Borisa Bojića.

Foto: pexels

U svijetu kozmetike retinol je odavno hit kada je u pitanju njega kože. Šta je retinol i za šta služi?

Retinol zaista jeste jedna od vrlo često spominjanih „antiage“ supstanci. Međutim, korištenje kozmetičkih preparata sa retinolom zahtijeva veliku opreznost. Retinol i retinoidi su derivati vitamina A i često se spominju kao saveznici u njezi kože i postizanju njenog zdravog i sjajnog izgleda. Koriste se kod hiperpigmentacije, psorijaze, akni (dermatološka oboljenja), te finih linija i bora (dermokozmetički preparati).

Osnovni mehanizmi djelovanja retinola su eksfolijacija (uklanjanje izumrlih ćelija kože), čime se ubrzava stvaranje novih ćelija, povećavanje sinteze kolagena, smanjenje upalnih reakcija na koži i na kraju regulacija rada lojnih žlijezda. Iako se nalazi u određenim dermokozmetičkim preparatima (kreme, serumi), što se na prvu čini sasvim bezbjedno, jako je bitan oprez pri primjeni takvih preparata i njihovo postepeno uvođenje.

sastojci u kozmetici
Foto: pexels

Retinol je veoma potentna aktivna materija i može dovesti do iritacije, svraba, te prevelike suvoće kože. Osjećaj peckanja je sasvim uobičajen u periodu adaptacije na koži. Uvođenje retinola u rutinu njege kože ponekad može trajati i mjesecima. Kreće se sa primjenom najmanje količine preparata i to do tri puta sedmično, obavezno kao večernja rutina (retinol je osjetljiv na sunčevu svjetlost, te se njegova primjena uglavnom preporučuje uveče i u zimskim mjesecima).

Oprez pri primjeni retinola je potreban: u trudnoći (ukoliko retinol dospije u krv, može oštetiti plod), kod ljudi sa izrazito osjetljivom kožom (retinol može dovesti do jako neugodnih iritacija), u ljetnim mjesecima, u kombinaciji sa određenim supstancama koje možemo pronaći u kozmetičkim preparatima (etarska ulja, salicilna kiselina, parfemi i benzoil peroksid). Prije primjene preparata na bazi retinola potrebno je da se detaljno prate uputstva na deklaraciji preparata, te da se konsultujemo sa dermatolozima, farmaceutima ili nekim drugim stručnim licima.

Šta je hijaluron i zašto ga skoro svaka krema sadrži?

Hijaluronska kiselina je polisaharid koji se u našem organizmu nalazi kao sastavna komponenta vezivnog, epitelnog i nervnog tkiva. Za hijaluronsku kiselinu se kaže da je biokompatibilna sa našom kožom, a to znači da je ona dio kože, da se lako resorbuje u kožu, da ne izaziva alergijske reakcije na koži zbog čega se smatra optimalnom kozmetičkom supstancom. Bitno je napomenuti da postoji i veliko iskustvo u njenoj primjeni u dermokozmetičkim preparatima.

sastojci u kozmetici
Foto: pexels

Hijaluronska kiselina u dermokozmetičkim preparatima služi kao hidratantni aktivni sastojak, za koji se smatra da u koži izaziva efekat hidratacije i povećava njenu elastičnost, a samim tim, da će redovnom primjenom smanjiti vidljive bore. Međutim, efikasnost hijaluronske kiseline u velikoj mjeri zavisi od njene molekulske težine. Da bi se resorbovala u kožu što bolje, potrebno je da je niske molekulske težine. Tako da gore navedene efekte mogu da ostvare samo preparati sa kontrolisanim prodiranjem aktivnih sastojaka hijaluronske kiseline u kožu, a to se postiže upravo formulisanjem i primjenom kozmetičkih preparata sa hijaluronskom kiselinom niske molekulske težine.

Ako znamo da su parabeni konzervansi, zašto su ozloglašeni i da li su stvarno tako loši?

Parabeni su grupa hemikalija koji se u kozmetičkim preparatima koriste kao konzervansi da bi produžili njihov rok trajanja. Postoje određene studije koje ukazuju na štetnost parabena. Dokazano je da u organizmu mogu oponašati ženski polni hormon estrogen i na taj način dovesti do poremećaja hormonskih sistema u organizmu. U svakom slučaju, svaki kozmetički preparat koji se nalazi na tržištu potrebno je da sadrži listu sastojaka. Ovo su jako važne informacije za potrošače koji žele da znaju da li proizvod sadrži sastojak koji žele da izbjegnu. Parabeni na deklaraciji proizvoda se identifikuju kao: metilparaben, propilparaben, butilparaben ili etilparaben.

sastojci u kozmetici
Foto: Boris Bojić

Da li je vazelin štetan za našu kožu?

Pročitaj

Kada spomenemo vazelin u svijetu farmacije prva asocijacija je uvijek njegova hidrofobnost. Šta to znači? Vazelin i voda se ne miješaju. Ta njegova karakteristika može da bude prednost za određena stanja na koži, ali s druge strane i mana ukoliko se govori o svakodnevnoj njezi kože.

Kada govorimo o štetnosti ove supstance, prvo bih spomenuo njegovu nemogućnost biorazgradnje, što znači da je potencijalno štetan za našu okolinu i prirodu. Međutim, kao inertna (neutralna) supstanca, često se nalazi u sastavu kozmetičkih i farmaceutskih preparata kao podloga za ljekovite masti i kreme. Često se u medicini koristi kao okluzivni (nepropusni) film na koži, kada je potrebno da se ubrza proces zarastanja kože ili da se spriječi kontakt kože sa vodom, koja nekad nije poželjna na oštećenoj koži, jer je dobra podloga za razvoj bakterija.

Vazelin u svakodnevnoj njezi kao zaštita od spoljašnjih uticaja (vjetra i slično), ili kao sredstvo za omekšavanje kože (emolijens), po mom mišljenju, nije dobar izbor iz razloga što vazelin „zatvara“ kožu sprečavajući, vremenom, njene osnovne funkcije. Iako nakon prvih nanošenja vazelin može izazvati osjećaj omekšavanja kože, nakon duže primjene može doći do dodatnog isušivanja, te zatvaranja pora kože što može biti problematika kod osoba sa masnijom kožom. U svakom slučaju, nakon duže primjene na koži može doći do poremećaja u proizvodnji sebuma (loja), te poremećaja zaštitne i regenerativne funkcije kože.

sastojci u kozmetici
Foto: pexels

Ako neko koristi prirodnu kozmetiku, na šta treba da obrati pažnju prilikom kupovine takvih proizvoda? Obično kada pričamo o prirodnim preparatima, skloni smo reći „probaću, ne može da škodi“. Da li je to istina ili ipak treba biti oprezan sa nekim sastojcima?

Prirodno ne znači bezbjedno! Šta podrazumijevamo pod tim? Da bi kozmetika izrazila željeni efekat na koži potrebno je da je za naš tip kože bezbjedna. Odnosno, nešto što jednoj osobi odgovara, drugoj može stvoriti problematiku. Iako prirodno zvuči sasvim bezbjedno, prvo je potrebno da se odredi tip kože na koju će se nanositi željena kozmetika. Npr. etarska ulja koja su dobijena iz biljaka kod preosjetljivih osoba mogu izazvati alergijske reakcije na koži. Isto tako, određene podloge u smislu biljnih masti mogu biti komedogene i začepiti pore, što je potencijalno jako štetno kod osoba sa kožom sklonoj aknama.

Potrebno je da znamo šta našoj koži odgovara, a potom pri izboru prirodnog kozmetičkog preparata pažljivo pročitamo sastojke koji se nalaze na deklaraciji i na osnovu toga biramo šta ćemo nanositi na nju. Ono što nam stalno treba biti na umu jeste da je koža najveći organ u našem organizmu, da je propustljiva u određenoj mjeri i s toga moramo biti jako oprezni i obazrivi prije nego se odlučimo da nanosimo neki preparat na nju. Najveća greška koju možemo uraditi jeste da svakodnevno kožu „bombardujemo“ velikim brojem preparata sa velikim brojem sastojaka, jer na taj način smanjujemo njenu zaštitnu funkciju, a cilj nam je upravo suprotno.

© 2022 Ultra Magazin. Sva prava zadržana. Play Team

Uslovi korištenja

Impressum