Najnesretniji poslovi su ujedno i najusamljeniji, tvrde istraživači sa Harvarda. Poslovi koji zahtijevaju malo interakcije s ljudima i ne nude mogućnosti za izgradnju smislenih odnosa sa saradnicima, obično imaju najnesrećnije zaposlene, pokazalo je istraživanje.
Od 1938. godine, istraživači sa Harvarda su prikupljali zdravstvene kartone od više od 700 učesnika iz cijelog svijeta i postavljali im detaljna pitanja o njihovim životima svake dvije godine. Tajna srećnijeg, zdravijeg i dužeg života, zaključili su, nije novac, profesionalni uspjeh, vježbanje ili zdrava ishrana – pozitivni odnosi su ono što ljude čini srećnim tokom cijelog života.
Ovo se odnosi i na naše poslove. “To je kritična društvena potreba koju treba zadovoljiti u svim aspektima naših života, plus, ako smo više povezani s ljudima, osjećamo se zadovoljnijim svojim poslom i radimo bolje”, objašnjavaju naučnici.
Usamljenost na radnom mjestu je češća nego što misliš
Neki od najizolovanijih poslova, uključuju više samostalan rad bez međuljudskih odnosa ili zahtijevaju smjene tokom noći, kao što je vožnja kamiona i noćno osiguranje. Usamljeni poslovi su uobičajeni u industrijama koje se razvijaju, vođenim tehnologijom, uključujući usluge dostave paketa i hrane, gdje ljudi često uopšte nemaju saradnike, ili u online prodaji, gdje je posao „tako brz i žestok“ da zaposleni u istoj smjeni skladišta, možda ne znaju jedni drugima imena, poručuju naučnici.
Međutim, usamljenost ne pogađa samo one koji rade u samoći – čak i ljudi koji imaju zauzete, društvene poslove, mogu se osjećati izolovano ako nemaju pozitivne, značajne interakcije s drugima.
Naučnici ističu poslove u službi za korisnike, kao odličan primjer za to: „Znamo da su ljudi u pozivnim centrima, često pod velikim stresom zbog svog posla, uglavnom zato što su cijeli dan na telefonu s frustriranim, nestrpljivim ljudima“, kažu oni.
Osjećaj nepovezanosti s drugima na poslu, takođe je zdravstveni problem: nedavne studije su pokazale da, kako starimo, usamljenost može povećati rizik od smrti koliko i pušenje, gojaznost i fizička neaktivnost.
Druženje je dobro za karijeru i tvoje mentalno zdravlje
Stvaranje malih prilika za društvenu povezanost na poslu, može biti obnavljajuće i pomoći u ublažavanju osjećaja usamljenosti i nezadovoljstva, otkrili su istraživači.
Na primjer, možeš imati kratko druženje s kolegom ili pronaći ljude sa sličnim interesovanjima, poput nekog kluba ili sporta, s kojima možeš provesti vrijeme nakon stresne smjene.
Povećanje sreće na poslu zavisi i od očekivanja menadžera. „Ako si motivisan/motivisana da radiš u timovima, lakše je izgraditi pozitivne odnose sa svojim saradnicima. Ali ako se od tebe očekuje da stalno radiš samostalno ili se takmičiš s drugima, to je druga priča”, poručuju naučnici.
Ako zaposleni ćaskaju ili se smiju zajedno u kancelariji, neki menadžeri će pretpostaviti da ništa ne rade i da njihova produktivnost vjerovatno pati. Zapravo, istina je upravo suprotno: Izvještaj za 2022. godinu pokazuje, da su ljudi koji imaju najboljeg prijatelja na poslu, produktivniji i angažovaniji u svom poslu od onih koji nemaju prijatelje na poslu.
Kada tražimo posao, dobru platu i zdravstveno osiguranje smatramo važnim beneficijama, ali naučnici tvrde da su radni odnosi s drugim ljudima još jedna „poslovna korist“ na koju bismo trebali obratiti veću pažnju. „Pozitivni odnosi na poslu dovode do nižeg nivoa stresa, zdravijeg radnika i manjeg broja dana, kada se vraćamo kući nesretni i nervozni“, zaključuju naučnici.
Izvor: cnbc.com
