Trenutno čitaš
Može li zdravlje crijeva stajati iza tvog nedostatka motivacije za vježbanje?

Može li zdravlje crijeva stajati iza tvog nedostatka motivacije za vježbanje?

Jysk
Jysk

Istraživači sa Univerziteta u Pensilvaniji, nedavno su istraživali ovu temu, kada su htjeli otkriti zašto se čini da neki ljudi vole vježbanje, dok ga drugi uglavnom ignorišu. I ono što su otkrili iznenadilo ih je: činilo se da genetika nema mnogo veze s tim, ali da su razlike u crijevnim bakterijama važnije.

Nekoliko studija je potvrdilo da su uspješni mikrobiomi crijeva povezani sa optimalnom funkcijom mišića. Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu “Nature” sugerišu da mikrobiom crijeva može pomoći u regulisanju želje i motivacije za vježbanjem.

pexels

Neki mogu kriviti nedostatak vremena, energije ili interesovanja. Ali možda bi se razlog mogao svesti na trilione mikroba, koji žive u našim crijevima. Ali kako tvoj mikrobiom može uticati na motivaciju za kretanje, trening i vježbanje? Kako bi pronašli odgovor, istraživači su se fokusirali na mozak.

Povezanost crijeva i mozga

Otkrili su smanjenu ekspresiju gena u dopaminskim receptorima stanica – stvarima koje otpuštaju neurokemijski dopamin, zbog čega se osjećamo kao da smo postigli nešto dobro. “Tek kad smo se počeli fokusirati na mozak, shvatili smo da je efekat mikrobioma na sposobnost vježbanja posredovan središnjim i perifernim živčanim sistemom”, kaže autor studije dr. Christoph Thaiss, mikrobiolog sa Sveučilišta u Pennsylvaniji.

Kako bi otkrili kako su tačno bakterije u debelom crijevu signalizirale mozgu, istraživači su izveli niz eksperimenata tokom nekoliko godina. Identifikovali su dvije vrste bakterija, Eubacterium rectale i Coprococcuseutactus. Ove bakterije proizvode spojeve, koji se nazivaju amidi masnih kiselina, koji stupaju u interakciju s endokanabinoidnim receptorima u crijevima.

pexels

Ti receptori signaliziraju mozgu da smanji proizvodnju monoaminooksidaze, spoja koji razgrađuje dopamin. S manje ovog spoja koji čisti dopamin u mozgu, više dopamina moglo bi se nakupiti nakon dugog trčanja, zbog čega bi se osjećali dobro i željni da uskoro ponovo počnemo vježbanje.

pexels

Ovaj put crijeva-mozak “možda je evoluirao da spoji početak dugotrajne fizičke aktivnosti s nutritivnim statusom gastrointestinalnog trakta”, kaže Thaiss. Crijevne bakterije prate šta se nalazi u našem debelom crijevu i govore našem mozgu, imamo li dovoljno hrane za trening. Naše debelo crijevo, ili crijeva, ugošćuje trilijune mikroba s potencijalno stotinama različitih vrsta bakterija. Ovi sojevi bakterija su određeni hranom koju jedemo i okolinom u kojoj se nalazite.

Pročitaj

pexels

“Genetski uticaj na mikrobiom prilično je minoran”, kaže Thaiss, “ali faktori načina života snažno utiču na sastav crijevnog mikrobioma.” Nada se da će u budućnosti razviti prehrambene intervencije za podsticanje rasta motivišućih vrsta bakterija, onih zbog kojih poželimo ići na trening.

pexels

Varijacije u crijevnom mikrobiomu mogle bi pomoći u objašnjenju “napetosti trkača”, koju neki ljudi imaju tokom utrke na duge staze. “Zamislite da sportski tim može optimalno motivisati sportiste u timu da vježbaju”, poručuju istraživači. Signali iz crijeva u mozak, mogli bi uticati na tjelesne procese i na druge načine. “Postoji toliko mnogo mogućnosti, kako ti signali iz crijeva u mozak mogu promijeniti fiziologiju i uticati na zdravlje. Novi skup naučnih studija mogao bi uspostaviti potpuno novu granu fiziologije vježbanja”.

 

Izvor: webmd.com

© 2022 Ultra Magazin. Sva prava zadržana. Play Team

Uslovi korištenja

Impressum