Plivanje je proglašeno jednim od najboljih sportova svih vremena prema istraživanju sa Harvarda i zauzima prvo mjesto na listi pet najkorisnijih sportova. Osim što angažuje i tonira sve mišiće u tijelu, plivanje ima značajne prednosti za kognitivno i mentalno zdravlje.
Brojne naučne studije na ovu temu su jednoglasne. Plivanje je dokazano korisno za poboljšanje pamćenja, kognitivnih funkcija, imunološkog odgovora i raspoloženja. Takođe, plivanje može pomoći u popravljanju štete izazvane stresom i stvaranju novih neuronskih veza u mozgu. Ljudi vijekovima tragaju za fontanom mladosti. Plivanje je možda najbolji način da joj se približimo.
Aerobna vježba i njen uticaj na mozak
U terminologiji sporta razlikuju se anaerobne i aerobne aktivnosti. Anaerobne aktivnosti, poput treninga snage, HIIT-a ili Tabata vježbi, karakterišu visok intenzitet i kratko trajanje, gdje tijelo proizvodi energiju uz vrlo malo kiseonika, što nas često ostavlja bez daha. Nasuprot tome, aerobne aktivnosti, poput plivanja, trčanja ili plesa, odvijaju se umjerenim intenzitetom tokom dužeg perioda, što omogućava mišićima da dobiju potrebnu količinu kiseonika. Pored jačanja izdržljivosti, aerobni sportovi doprinose neurogenezi, odnosno stvaranju novih neurona, i igraju ključnu ulogu u popravljanju ili obnavljanju neuronskih veza. Ova stimulacija neuronske plastičnosti poboljšava kognitivne funkcije, naročito one povezane s pamćenjem i učenjem. Osim toga, istraživanja su pokazala da aerobne vježbe imaju pozitivan uticaj na mentalno zdravlje.
Aerobna aktivnost podstiče oslobađanje specifičnih hemijskih prenosioca, poznatih kao neurotransmiteri. Jedan od njih je serotonin, koji, kada je prisutan u povećanim količinama, smanjuje depresiju i anksioznost i poboljšava raspoloženje.
Tri ključne prednosti plivanja za mozak
Istraživači tek počinju da shvataju zašto je plivanje posebno korisno za mozak u poređenju s drugim aerobnim aktivnostima. Dobra vijest je da nije potrebno plivati 400 metara mješovitim stilom kao olimpijski sportisti da bismo osjetili pozitivne efekte. Jedna studija sprovedena na mladim odraslim osobama pokazala je da već nakon 20 minuta plivanja prsno, umjerenim intenzitetom, dolazi do poboljšanja kognitivnih funkcija.
Plivanje poboljšava pamćenje
Studije su pokazale da plivanje, čak i samo 20 minuta dnevno, može poboljšati sposobnost koncentracije, kratkoročno i dugoročno pamćenje, kao i smanjiti kognitivne efekte starenja. Dokazano je da plivanje stimuliše moždane puteve koji smanjuju upale u hipokampusu i inhibiraju apoptozu, odnosno ćelijsku smrt. Takođe, istraživanja pokazuju da plivanje doprinosi preživljavanju neurona i smanjenju kognitivnih efekata starenja.
Plivanje podiže raspoloženje
Kao kompletan trening koji angažuje sve glavne grupe mišića, plivanje ubrzava rad srca, što povećava protok krvi i ima odličnu reputaciju za zdravlje kardiovaskularnog sistema. To dovodi do stvaranja novih krvnih sudova, procesa poznatog kao angiogeneza. Povećan protok krvi takođe izaziva značajno oslobađanje endorfina, hormona koji djeluju kao prirodni ublaživači bola u tijelu. Ovaj nalet hormona izaziva osjećaj euforije koji često prati vježbanje – pravi hormoni sreće.
Plivanje unapređuje sposobnost učenja
Zahvaljujući svom uticaju na rast ćelija i stvaranje neuronskih veza, plivanje pomaže u boljem učenju, skladištenju novih informacija i preciznijem prisjećanju. Ovo ga čini izuzetno korisnim za sve uzraste, jer stimuliše mozak na način koji podržava dugotrajno kognitivno zdravlje.
Plivanje nije samo fizička aktivnost već i alat za jačanje uma i duha. Uz brojne prednosti za zdravlje mozga, raspoloženje i sposobnost učenja, predstavlja idealan izbor za sve koji žele da održe mladalačku vitalnost i kognitivnu oštrinu.
