Krajem prošle godine, kliničko ispitivanje objavljeno u časopisu New England Journal of Medicine je dobilo veliko priznanje. Studija od 1800 ljudi, koja je trajala 18 mjeseci, bila je usmjerena na pacijente u ranim fazama Alchajmerove bolesti.
Pokazalo se da monoklonsko antitijelo zvano lekanemab usporava pad pamćenja i razmišljanja za 27%, što je skroman, ali opipljivo pozitivan rezultat. Uprkos značajnim nuspojavama lekanemaba, koje su uključivale oticanje mozga kod 12% pacijenata i krvarenje u mozgu kod 17%, stručnjaci kažu da on predstavlja najznačajniji farmaceutski napredak u borbi protiv Alchajmerove bolesti u decenijama.
FDA je ranije ovog mjeseca odobrila ubrzano odobrenje za lijek, sada poznat kao Leqembi. Farmaceutski divovi Eisai i Biogen ubrzo nakon toga postavili su njegovu cijenu na 26.500 dolara godišnje. Od dva do pet miliona Amerikanaca moglo bi imati pravo na Leqembi, koji se daje kao intravenska injekcija svake dvije sedmice.
Dok Leqembi predstavlja solidno medicinsko sredstvo protiv Alchajmerove bolesti, unosi nadu milionima oboljelih i njihovim porodicama, postoji besplatna opcija „liječenja“ za koju studije ukazuju da bi mogla biti daleko efikasnija: Duolingo.
Dvojezičnost odgađa Alchajmerovu bolest
U redu, da budemo jasni, nijedno istraživanje još nije testiralo da li upotreba popularne, besplatne aplikacije za učenje jezika zapravo liječi Alchajmerovu bolest. Međutim, mnoštvo objavljenih studija pokazalo je da govorenje dva jezika izvanredno štiti od toga, odgađajući pojavu simptoma u prosjeku za pet godina, čvrsto narušavajući Leqembijeve skupe prednosti.
John Grundy, docent psihologije na Državnom univerzitetu Iowa, pregledao je i analizirao sve dostupne dokaze o ovoj temi 2020. godine. „Dvojezični i jednojezični na kraju pokazuju isti broj slučajeva Alchajmerove bolesti, ali dvojezični obično mogu spriječiti te simptome duže”, naveo je on u izjavi. „Možda je ono što najviše iznenađuje… konzistentnost efekta. To je veoma snažan nalaz.”
Većina istraživača misli da dvojezičnost izgrađuje nešto što se zove kognitivna rezerva, otpornost uma i mozga na oštećenja. Učenje novog jezika stvara dodatne mreže neuronskih veza u područjima mozga koje takođe upravljaju radnom memorijom, emocionalnom regulacijom i samokontrolom. Štaviše, čini se da dvojezični ljudi imaju tendenciju da angažuju dodatne dijelove mozga za efikasniju obradu informacija nego jednojezični.
Da parafraziramo, čini se da su dvojezični mozgovi bolje povezani i raznovrsniji, što ih čini manje podložnim širenju Alchajmerove bolesti i pratećim simptomima, uključujući konfuziju, zaboravnost i zabludu. Važno je da studije pokazuju da je poznavanje drugog jezika važnije od vremena kada je novi jezik naučen, što sugeriše da učenje novog jezika u bilo kojoj dobi vjerovatno štiti od Alchajmerovih simptoma.
Dnevna doza Duolinga
Započinjanje produktivne navike učenja jezika kasnije u životu uz aplikacije kao što su Duolingo (ili Babbel ili Mondly ili Rosetta Stone) može biti podjednako korisno koliko i mentalno stimulativno. Njegov potencijal da doda godine kognitivne oštrine odgađanjem pojave Alchajmerovih simptoma čini ga još vrijednijim.
Izvor: bigthink.com
