Svake godine 11. decembra se obilježava Međunarodni dan planina i fokus se stavlja na izazove s kojima se one suočavaju i na njihovo očuvanje. Ovaj dan treba da posluži i kao podsjetnik da cijenimo sva prirodna bogatstva koja nam planeta Zemlja nudi.
Međunarodni dan planina je prilika za podizanje svijesti o njihovoj važnosti za život, za isticanje potencijala ili otežavajućih okolnosti za razvoj planinskih resursa. Međunarodni dan planina proglasila je 2003. godine opša skupština Ujedinjenih naroda, nakon što je Međunarodna godina planina, koju je UN proglasio 2002. godine, ukazala na potrebu kontinuiranog osvješćivanja velikog značaja planina i održivog razvoja njihovog okoliša za očuvanje kvalitetnog života stanovništva.
Ne trebamo ići kilometrima daleko da bismo vidjeli fenomenalne planinske prizore koji se nalaze širom naše zemlje i regiona, ali trebalo bi da obratimo pažnju na probleme s kojima se generalno priroda svakodnevno suočava, te svaki dan truditi se da očuvamo prirodno naslijeđe, poštujemo kodekse i kako kažu da sačuvamo prirodne ljepote za budućnost, jer nismo ih naslijedili od predaka nego posudili od potomaka.
Vazduh nam je zagađen, glečeri se tope, a životinje izumiru i svaki dan trebamo biti svjesni koliko je bitno da sačuvamo ekološki sistem. Ono što svaki pojedinac može uraditi kako bi dao svoj doprinos očuvanju i sprečavanju propasti prirode koja nas okružuje, jeste da osvjesti koja karika u lancu je prekinuta ili tanka i šta da uradi ili ne uradi kako bi budući naraštaji imali siguran dom i priliku da uživaju u ljepotama naše prekrasne zemlje.
Bosna i Hercegovina je većinom planinska zemlja, a planine čine 4/5 njene površine. Nemoguće je izdvojiti koja planina je najprivlačnija ili najljepša, svaka ima nešto po čemu je posebna, a opet sve imaju dušu. Zbog toga ćemo pomenuti samo najviši vrh u Bosni i Hercegovini, Maglić, koji se nalazi na 2 386 metara nadmorske visine i to da su naše planine kroz istoriju bile su na putevima raznih civilizacija koje su ostavile svoja obilježja. Najupečatljiviji ostaci prošlosti su nekropole stećaka iz srednjeg vijeka koje se mogu naći i na visinama blizu 2000 metara nadmorske visine na mnogim planinama Bosne i Hercegovine.
