Naizgled, mentalna iscrpljenost i dolazak proljeća djeluju kao nespojive pojave. Godinama smo učeni da je proljeće najlepši dio godine – duži dani, sunce, tople boje i lagana odjeća donose radost.
Međutim, za mnoge ljude upravo tada dolazi do dubokog psihičkog zamora koji nadilazi klasičan umor. I kada se ne osjećamo u skladu s društvenim očekivanjima, unutrašnji nemir i osjećaj nepripadnosti postaju izraženiji.
Proljeće često donosi pritisak – treba da budemo raspoloženi, puni energije, spremni za društvene aktivnosti, zabave, putovanja. Ako već nosimo stres iz prethodnih mjeseci, taj pritisak može imati suprotan efekat i pojačati osjećaj iscrpljenosti. Ljudi očekuju da „moramo biti srećni“, ali realnost je drugačija – svako ovu promjenu doživljava na svoj način.
Tijelo takođe prolazi kroz prilagođavanje. Tokom zime se prirodno smanjuje proizvodnja hormona koji regulišu raspoloženje i san, što nas čini tromijima. S dolaskom proljeća, priroda se budi, ali našem tijelu i umu treba vrijeme da uhvate isti ritam. Taj nesklad između spoljašnjih promjena i unutrašnjeg stanja može izazvati frustraciju i umor.
Proljeće nije obavezno sezona sreće – i to je u redu. Potrebno je dati sebi dozvolu da se ne osjećamo euforično, da prihvatimo svoja osjećanja bez krivice. Kada se oko nas sve čini veselim, a mi osjećamo zamor, dolazi do unutrašnje tenzije. Osjećamo da „nešto nije u redu s nama“, i to dodatno opterećuje.
U svemu tome učestvuju i hormonske promjene, posebno kod žena, koje mogu pojačati simptome umora i emotivne neravnoteže. Tu je i estetski pritisak koji se često javlja s idejom „pripreme za ljeto“, što može izazvati dodatni stres.
Kako se izboriti sa ovim izazovima?
Prvo, važno je raditi na ličnim granicama – naučiti reći „ne“ i staviti sebe i svoje potrebe na prvo mjesto. Kvalitet odnosa važniji je od njihove brojnosti. Potrebno je obezbijediti prostor za odmor, čak i kad nam se čini da bi trebalo da budemo stalno aktivni.
Briga o sebi uključuje i osluškivanje emocija bez potrebe da ih mijenjamo ili potiskujemo. Usporavanje ritma i dozvola da se nova sezona doživi sopstvenim tempom može biti osvježavajuće. Biti sam sa sobom, bez pritiska i bez potrebe da se „uklapamo“, pomaže da se osjećamo slobodnije.
Fizička aktivnost je takođe važan saveznik. Dugotrajno sjedenje povećava rizik od hroničnog umora i poremećaja raspoloženja. Uvođenje svakodnevne rutine kretanja – bilo da se radi o šetnji, stepenicama umjesto lifta ili kratkim mikrovježbama – može znatno podići nivo energije i doprinijeti boljem opštem stanju.
Ishrana igra veliku ulogu. Uravnotežen unos svježeg voća, povrća, mahunarki, nemasnih proteina, integralnih žitarica i mliječnih proizvoda bogatih vitaminima i mineralima – posebno magnezijumom i B vitaminima – može pomoći u borbi protiv iscrpljenosti i stabilizaciji raspoloženja.
Na kraju, ono što jedemo, kako se krećemo, koliko se osluškujemo i kako reagujemo na spoljašnje pritiske – sve to zajedno čini strategiju za prevazilaženje mentalnog umora. Proljeće ne mora biti savršeno. Dovoljno je da bude tvoje – onakvo kakvo ti prija.
