U današnjem ubrzanom svijetu, radni zadaci, pritisci, rokovi i stalna očekivanja često nas dovode do ivice iscrpljenosti. Stres na poslu je odavno postao svakodnevica, dok sagorijevanje, poznatije kao BURNOUT – stanje kada osjećamo emocionalnu, mentalnu i fizičku iscrpljenost – može ozbiljno narušiti naše psihofizičko zdravlje.
Važno je znati da burnout nije samo umor, nego je to ozbiljan problem koji može imati veliki uticaj na naše mentalno i fizičko zdravlje. Kada smo iscrpljeni, naš um je maglovit, tijelo nam je teško, te nam u takvom stanju čak i jednostavni zadaci mogu postati preplavljujući. Nažalost, većina je “naučena” da burnout prihvati kao “normalno” stanje.
U prepoznavanju ovih stanja i pronalaženju načina da se zaštitimo, važnu ulogu igra postavljanje granica prema sebi, poslu i poslodavcu kao i svijest o sopstvenim potrebama i otvorenost za jačanje svojih kapaciteta kroz psihoterapiju.
Prepoznavanje znakova stresa i sagorijevanja
Stres može biti prirodan odgovor našeg nervnog sistema na pritisak. To je način na koji nam tijelo šalje poruku da mu je već postalo “previše” i da je postalo opterećenje. Ukoliko ne pauziramo onda kada stres i preopterećenost postanu konstantani i hronični, tada dolazi do sagorijevanja.
Često svojim klijentima sagorijevanje objašnjavam kroz primjer sa autom: To je kao kada nam se na autu upali crvena lampica koja pokazuje da nemamo dovoljno goriva, ili da je gorivo pri kraju. Mi već tada znamo otprilike koliko još auto može da “izdrži” bez goriva i stajemo na prvu pumpu.
Tako je i visoki i konstantni stres i pritisak, zapravo način našeg sistema da upali crvenu lampicu i pokaže nam da nam nije ostalo još “mnogo” do sagorijevanja. Mnogi zapravo ne prepoznaju da se nalaze u početnoj fazi sagorijevanja i zanemaruju “crvenu lampicu” svog tijela. Takvo zanemarivanje nas često dovede do znakova koji ukazuju na sagorijevanje.
A evo nekih i na koje treba obratiti pažnju:
Hronični ili ekstremni umor i iscrpljenost – Osjećaš se iscrpljeno već na početku radnog dana. Ponedeljak je, a tebi se toliko spava i već razmišljaš o petku i o tome kako ćeš prespavati vikend. Kontinuirano se osjećaš iscrpljeno, uprkos odmoru.
Gubitak motivacije – Aktivnosti koje su ti ranije bile inspirativne sada u tebi izazivaju ravnodušnost ili frustraciju. Ne raduje te odlazak na posao, osjećaš se napeto i nervozno što “guraš” još jedan dan na poslu. Nemaš interesa za svakodnevne zadatke na poslu.
Emocionalna nestabilnost – Ljutnja, tuga, preplavljenost, uznemirenost, nervoza ili anksioznost su postali tvoja svakodnevica.
Efikasnost i koncentracija na poslu opada – Teže se fokusiraš na radne zadatke.
Izbjegavaš socijalizaciju– Radije izbjegavaš kolege i društvo nakon posla. I tokom radnih sati razmjene koje imaš sa kolegama su uglavnom priče o stresu, količini posla i žaljenju. Ne stižeš da imaš ili vodiš nesmetan ljubavni i/ili društveni život.
Psihički nas BURNOUT može dovesti do anksioznosti, intenzivnih paničnih napada, depresije i osjećaja otuđenosti od osoba i stvari koje smo nekada voljeli. Zatim nas sagorijevanje čini negativnim i iscrpljuje našu kreativnost i volju za radom. Pored toga nas sagorijevanje moze oslabiti i fizički, tako što oslabi naš imuni sistem, izaziva glavobolje, umor i probleme sa snom….
Ako se prepoznaješ u ovim simptoma, onda se vjerovatno nalaziš u jednoj od faza sagorijevanja i možda je vrijeme za promjenu i traženje stručne pomoći i podrške.
Psihoterapija kao podrška u borbi protiv sagorijevanja
Mnogi još uvijek imaju zablude o psihoterapiji, smatrajući je nužnom samo za “teške” probleme. No, psihoterapija je ključna za svakoga ko se suočava sa bilo kakvim izazovima, pa i ovim na radnom mjestu. Razgovor sa stručnjakom (psihoterapeutom, psihologom) može ti pomoći da bolje razumiješ svoje reakcije, identifikuješ uzroke stresa, prepoznate i obradiš svoje načine i stilove ponašanja u stresnim okolnostima, te integrišeš nove načine i naučiš kako da se adekvatnije nosiš sa stresom i preveniraš sagorijevanje ili BURNOUT, ne samo trenutno nego i u budućnosti. Psihoterapija nije samo proces “rješavanja problema”, već i prostor u kojem učiš kako bolje razumjeti i sačuvati sebe i svoje mentalno zdravlje. Jer nema zdravlja bez mentalnog zdravlja.
Ukoliko još nisi spreman/spremna potražiti stručnu pomoć, postavljanje jasnih granica bi moglo služiti kao prevencija BURNOUT-a. Granice su ključne za očuvanje mentalnog zdravlja. Kada osjetimo da su svi naši resursi iscrpljeni, često se dešava da nismo postavili jasne granice u profesionalnom životu.
Evo nekoliko načina, na koje možeš da zaštitiš sebe:
Dogovoriti jasne radne sate – Nastoj da sa poslodavcem odrediš i iskomuniciraš jasno vrijeme za rad, kao i vrijeme za odmor, te da se obostrano pridržavate toga.
Naučiti reći “ne” – Prihvatanje dodatnih zadataka često vodi do preopterećenja. Provjeri šta od posla je realno završiti unutar radnih sati i drži se samo toga, sve preko “realnog” ne trebaš prihvatiti.
Praviti česte pauze – Redovne pauze tokom radnog dana pomažu nam da obnovimo svoju energiju i da bolje funkcionišemo. Tokom pauza ne trebaš razgovarati o poslu.
Staviti sebe i svoje potrebe na prvo mjesto – Pronađite vrijeme za hobije, prijatelje i aktivnosti koje vas ispunjavaju. Čak i izgradnja socijalnih odnosa sa kolegama na poslu je benefitarna za vaše mentalno zdravlje.
Ne nositi posao kući – sve što se ne stigne završiti na poslu, nije ni predviđeno da se završi unutar radnog vremena.
Male promjene, mogu napraviti veliku razliku
Prevencija sagorijevanja može uključivati i:
Brigu o fizičkom zdravlju – Fizička aktivnost, kvalitetan san i zdrava ishrana direktno utiču na nivo stresa i smanjuju proizvodnju kortizola u organizmu.
Praktikovanje tehnika disanja i stabilizacije – Ove tehnike nam pomažu da se bolje povežemo sa sadašnjim trenutkom i razvijemo unutrašnju smirenost.
Redovan odlazak na psihoterapiju – Čak i kada se ne osjećaš “izgubljeno”, preplavljeno, preopterećeno i pod stresom. Čak i kada vjeruješ da se super nosiš sa stresnim situacijama, događajima i izazovima, to ne znači da se i tvoje tijelo jednako dobro nosi sa svim. Razgovor sa terapeutom može biti odličan način da se preventivno baviš stresom i sindromom sagorijevanja.
U svijetu koji sve više i više zahtjeva i traži od nas, briga o mentalnom zdravlju postaje nužna i prioritet. Prepoznati stres i sagorijevanje na radnom mjestu, postaviti granice i potražiti podršku kroz psihoterapiju mogu biti prvi koraci u stvaranju zdravije, srećnije i ispunjenije svakodnevice. Na kraju, očuvanje mentalnog zdravlja na poslu nije luksuz, nego nužnost – da bismo bili ne samo produktivni, već i ispunjeni i zadovoljni u svom profesionalnom životu.
Važno je da znaš da ne postoji posao na svijetu koji vrijedi da ugrozi tebe i tvoje mentalno i fizičko zdravlje. Zapamti – u redu je usporiti i obnoviti svoju energiju, jer vrijedimo i kada se odmoramo.
Pročitaj i ostale tekstove iz rubrike “Na kafi sa psihoterapeutom”.
Za još više sadržaja zaprati nas na Instagramu, Facebooku i TikToku.
Dobrila Čajević, Psihoterapeutkinja pod supervizijom
Dobrila Čajević, psihoterapeutkinja pod supervizijom iz EMDR-a i Transakcione analize, predstavlja spoj bogatog profesionalnog i životnog iskustva. Diplomirana profesorica njemačkog jezika i književnosti, Dobrila je svoje obrazovanje započela u rodnim Palama, gdje je završila osnovnu i srednju školu prije nego što je na fakultetu posvetila svoju pažnju germanistici. Njeno profesionalno putovanje vodi je kroz mnoge zemlje Evrope - živela je i volontirala u Njemačkoj, Belgiji, Danskoj, Italiji, Norveškoj, Srbiji,Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i Bosni i Hercegovini. Kao dio organizacija poput SHL, SAME, UNICEF i Save the Children International i mnogih drugih, Dobrila je sticala znanje i vještine radeći sa ljudima iz različitih kultura i društvenih okruženja, što je obogatilo njeno razumijevanje ljudskih potreba i izazova. Povratkom iz Njemačke 2017. godine, Dobrila je započela obuku iz psihoterapijskog pravca transakciona analiza (TA), a 2023. godine i trening iz EMDR-a (terapija za obradu traumatskih iskustava). Nakon završetka EMDR-a 2024te godine, nastavila je svoju edukaciju u Centru za psihoterapijske studije u Beogradu, gdje je završila specijalizaciju (propedeutiku) za psihoterapiju. Danas radi u Banja Luci pod internacionalnom supervizijom, pružajući psihoterapiju i psihološko savetovanje uživo i online, na srpskom, njemačkom i engleskom jeziku, a u radu sa klijentima praktikuje holistički pristup. Pored individualne i grupne psihoterapije, Dobrila organizuje retreate, seminare, edukativne radionice i prezentacije, pružajući ne samo svojim klijentima, nego I svima zainteresovanim priliku za lični rast i razvoj kroz struktuisan, povjerljiv, njegujući i podržavajući prostor i rad.
Source: Dobrila Čajević
