Od svih odnosa koje imaš u životu, odnos sa samim sobom je najvažniji. Zato je toliko važno da ova veza bude zdrava. Međutim, kao što je slučaj sa svakim partnerstvom ili prijateljstvom, odnos koji imaš sa samim sobom takođe može postati toksičan kada se počnu javljati negativni obrasci i ponašanja.
Možda misliš da imaš čvrst osjećaj ko si i šta želiš u životu, ali da li si ikada razmišljao/la o tome da možda imaš neke samopercepcije ili navike koje nisu toliko povoljne? Naučiti kako prepoznati da li si u toksičnoj vezi sa samim sobom može biti teško, ali stručnjaci kažu da ih je važno prepoznati kako ne bismo počeli narušavati svoje samopoštovanje ili čak svoje odnose s drugima. „Kada sebe ne postavimo kao prioritet, počinjemo da zanemarujemo svoje potrebe i to ko smo“, kaže licencirana savjetnica za mentalno zdravlje Stephanie Moir. “Ovo može uticati na to kako nas drugi vide, kako se ponašaju prema nama i na kraju dovesti do negativne slike o sebi.”
Ako si u toksičnoj vezi sa samim sobom, možda ćeš biti sklon/a internalizovanju krivice za to kako doživljavaš sebe ili se ponašaš prema sebi, ali licencirana klinička socijalna radnica Leah Cohen objašnjava da te navike nisu nužno naša krivica. “Svi načini na koje se nosite sa stvarima – uključujući i toksične – služe svrsi”, kaže za Bustle. „Često su ove strategije koje ljudi vide kao toksične – strategije preživljavanja razvijene kao odgovor na traumu, i koje su bile zaista dobre u zaštiti u jednom trenutku, ali su prestale da rade ili su sada manje efikasne.”
Ovdje stručnjaci otkrivaju pet znakova da imaš toksični odnos sa sobom.
Izuzetno si kritičan/kritična prema sebi ili drugima
Kada napraviš malu grešku na poslu ili kažeš nešto neprikladno u društvenom okruženju, koja je tvoja prva reakcija? Mogućnost da se nasmiješ i nastaviš dalje može ukazivati na to da imaš neke zdrave vještine suočavanja, ali ako si u toksičnoj vezi sa sobom, Cohen kaže da je veća vjerovatnoća da ćeš biti oštar/oštra prema svom ponašanju.
“Kada ne možete sebi oprostiti nesavršenosti ili greške, skloni ste da zaglavite u negativnosti”, kaže Moir, napominjući da možemo biti zarobljeni u osjećajima srama i krivice. Važno je preuzeti odgovornost kada zabrljamo, ali zadržavanje na tome i kažnjavanje sebe zbog toga lako može postati toksično ponašanje.
Opravdavaš nezdrave navike
Nije tajna da je važno brinuti o sebi i donositi odluke koje te održavaju zdravim/zdravom, ali kada si u toksičnoj vezi sa samim sobom, lako je skliznuti u navike i cikluse koji imaju suprotan učinak. “Toksičan odnos sa samim sobom je onaj koji se u svojoj srži usredotočuje na neizlječenu mržnju prema sebi umjesto na ‘dovoljno sam dobra i više nego vrijedna’”, kaže licencirana klinička socijalna radnica Maria Inoa. Ona objašnjava da to može dovesti do nezdravog ponašanja, uključujući probleme sa zloupotrebom supstanci, poremećaje u ishrani i samopovrijeđivanje, da spomenemo samo neke. “Sabotaža je još jedna velika stvar, kao i biranje prijatelja i romantičnih partnera koji imaju vlastita toksična ponašanja”, kaže Inoa.
Kada si u ovakvoj vrsti odnosa sa sobom, možda ćeš ova štetna ili samosabotirajuća ponašanja vidjeti kao opravdana jer ne osjećaš da „zaslužuješ“ da budeš srećan/srećna.
Previše se žrtvuješ
Nema sumnje u to da znamo koliko je briga o sebi važna i da treba da je integrišemo u svoj svakodnevni život. Vježbanje ovoga može uključivati redovnu rutinu vježbanja, čišćenje kuće ili uživanje sa noćnom maskom za lice u pjenušavoj kupki, ali ako imaš toksični odnos sa sobom, možda ćeš skrenuti u drugom smjeru.
Joshua Klapow, doktor nauka, psiholog i kreator Mentalnog pogona, kaže da dosljedno žrtvovanje svojih potreba zarad drugih, uz razvijanje ogorčenosti i fizičke iscrpljenosti, može ukazivati na toksični odnos prema sebi. Ako stalno pokušavaš usrećiti druge, a zanemaruješ vlastito mentalno zdravlje, nećeš moći održati zdrave i stabilne temelje u svom životu.
Imaš nisko samopoštovanje
Da li ikada omalovažavaš sebe ili vjeruješ da si loša ili nedostojna osoba? Ako uhvatiš sebe da osjećaš da si defektan/defektna, bezvrijedan/a ili da ne zaslužuješ ljubav, Cohen kaže da vjerovatno imaš vrlo nisko samopoštovanje i samopouzdanje – što je jasan znak toksičnog samoodnosa.
Samoprezir, kako ga Klapow naziva, pokazuje da si internalizovao/la mržnju ili sram zbog čega sebe gledaš u negativnom svjetlu, a potencijalno se čak i ponašaš na taj način. Ako se redovno gledaš u ogledalo i vrijeđaš svoju ličnost – onda si podsvjesno toksičan/toksična prema sebi.
Tražiš priznanja drugih
Ako dobiješ kompliment od stranca ili čuješ ohrabrujuće riječi od voljene osobe, to može učiniti da se osjećaš viđeno i cijenjeno. Promocija ili nagrada na poslu takođe mogu podići tvoje samopouzdanje. Ali ako ustanoviš da ovu vrstu afirmacije tražiš od drugih ljudi često, možda ćeš morati razmisliti zašto je to tako.
Sposobnost samopriznanja je zdrav mehanizam suočavanja koji može značajno poboljšati tvoje samopouzdanje i dati ti mnogo pozitivniju samopercepciju. Klapow kaže da ako nisi u mogućnosti to učiniti, već se umjesto toga redovno oslanjaš na druge ljude kako bi se osjećao/la dobro, „Vi niste više autentični u svojoj komunikaciji i interakciji s drugima jer ste fokusirani na traženje validacije.” Ako je to tvoj slučaj, onda postoji neki rad na unutrašnjem samoljublju koji treba obaviti kako tih toksičnih misaonih obrazaca ne bi više bilo.
Izvor: bustle.com
