Često smo sami sebi najveći kritičari i brzo primjećujemo svoje nedostatke. Ipak, postoji velika vjerovatnoća da postižeš značajan lični rast i da si bliže ostvarivanju svojih životnih ciljeva nego što pretpostavljaš. Razvoj ličnosti zahtijeva više od samo vizualizacije željene budućnosti (iako to svakako pomaže); potrebno je preduzeti ozbiljne korake.
Ako radiš na najboljoj verziji sebe – bilo da poboljšavaš odnose, zdravlje, karijeru, finansije ili sve to zajedno – postoji nekoliko znakova na koje možeš obratiti pažnju i saznati da li na pravom putu (imaj na umu da ovo nisu jedini pokazatelji; svačije putovanje je jedinstveno!).
Evo nekoliko “zelenih svjetala” koja ukazuju da postaješ najviša, najautentičnija i, što je najvažnije, najsretnija verzija sebe.
Postavljaš granice (i pridržavaš ih se)
Bilo da je riječ o odbijanju preuzimanja dodatnog poslovnog zadatka kada si već pod opterećenjem, stvaranju jasnih granica u intimnim odnosima ili odbijanju porodične večere da se brineš vlastitim potrebama, postavljanjem zdravih granica gradiš čvrstu osnovu za zdrave odnose s drugima i samom sobom.
Razmisli o svojim potrebama u prijateljstvu, romantici, poslu, i razmisli zašto su postavljene granice važne. Postavljanje i praćenje granica može biti izazovno, ali to čini da postaneš bolji prijatelj, partner i radnik. Krajnji cilj je osjećaj sigurnosti, cijenjenosti i poštovanja, bez obzira na kontekst postavljanja granica.
Držiš se obećanja koja daješ sebi
Svi mi ponekad žrtvujemo svoje potrebe za druge (ne zaboravi na granice). No, shvatili smo da je važno prvo ispuniti svoja očekivanja, jer inače mogu patiti karijera, odnosi i ciljevi. Možda ćeš sebi obećati da ćeš isključiti Netflix umjesto da gledaš još jednu epizodu da se kvalitetno naspavaš, meditirati barem 15 minuta svako jutro umjesto da svratiš na kafu, ili konačno se zdravije hraniti. Bez obzira na obećanja koja daješ sebi, važno je ih se pridržavati. To ne samo da jača samopouzdanje, već i samopoštovanje.
Tajna održavanja obećanja jest biti realan i precizan u postavljanju ciljeva. Drugim riječima, postavi se za uspjeh umjesto da se previše obvezuješ. Na primjer, ako sumnjaš da možeš meditirati 15 minuta, počni s pet minuta (kvaliteta prije kvantiteta!). Zatim, postavi ciljeve, prati napredak (ne zaboravite slaviti svoje pobjede!) i eto ga – obećanja su ispunjena.
Oslobađaš se ograničavajućih uvjerenja
Svi mi nosimo predrasude, stereotipe i priče koje sami sebi pričamo, a koje nas ograničavaju u postizanju najbolje verzije sebe: “Nisam dovoljno lijep/a”, “Ne trebam se prijaviti za taj posao jer ga neću dobiti”, “Nikada neću pronaći pravu ljubav.” No, svjesni smo da ta ograničavajuća uvjerenja potiču iz naših životnih iskustava, strahova i sindroma prevare.
Zato, preispitaj ta uvjerenja, zapisujući ih i razmišljajući o mogućim razlozima iza njih (“Štiti li me strah od odbijanja i neuspjeha?”), izazivajući ih (“Je li ovo uvjerenje stvarno istinito?”) i transformišući ih u inspirativne ideje (“Još nisam pronašao/la pravu ljubav, ali radim na tome da stavim sebe i svoje potrebe na prvo mjesto”).
No, ne zaustavljaj se tu. Posveti vrijeme izražavanju ljubavi prema sebi kroz afirmacije poput “Dovoljan/a sam”, “Imam puno toga za ponuditi svijetu” i “Zaslužujem ljubav” (zbogom lažnim percepcijama).
Praktikuješ samopomoć
Prema svojim najboljim prijateljima, automatski se ponašamo ljubazno, posebno kada su sami prema sebi kritični. Međutim, kada napravimo grešku ili ne uspijemo postići svoj cilj, pružanje ljubaznosti sebi nije uvijek bilo lako. Sada, međutim, pružaš sebi istu milost koju pružaš svojim prijateljima (dobrodošli su samo ljubaznost, razumijevanje i ohrabrenje!). Praktikuješ samopomoć i prepoznaješ odgovornost drugih za svoje postupke, na primjer, kada neko prekrši jasno postavljene granice. Takođe, tražiš pomoć kada ti je potrebna, bilo od člana porodice ili kolege.
Proučavanje samilosti nije trenutni proces. To uključuje usvajanje svjesnog pristupa, poštovanje vlastite autentičnosti i prepoznavanje trenutaka kada negativne samopriče ulaze u tvoj um. Rezultat? Izgrađuješ otpornost, postižeš ciljeve i smanjuješ stres (bravo!).
Dopuštaš si da osjećaš sve emocije bez osude
Čak i najbolji među nama ponekad osjećaju negativne emocije. Postajemo najbolja verzija sebe ne kada prestanemo osjećati tugu, anksioznost ili stres, već kada prepoznamo ta osjećanja i znamo kako ih obraditi. Ne potiskuješ negativne emocije. Ne guraš ih pod tepih ili ih potiskuješ radom ili konzumiranjem alkohola dok ne postanu nepodnošljive. Sve emocije zaslužuju osjećanje: sreća, zahvalnost i uzbuđenje, ali i tuga, ljutnja, tjeskoba, zavist i usamljenost. Osjećaš sve svoje emocije jer su sve valjane i tvoje mentalno zdravlje ima koristi od toga.
Ponekad davanje imena emociji, prihvaćanje je i prepoznavanje gdje se manifestuje u tijelu mogu biti ključni koraci u procesu obrade emocija. Drugi put, možda ćeš voditi dnevnik, prošetati, razgovarati s prijateljem ili se posavjetovati s terapeutom i shvatiti što te emocije možda pokušavaju komunicirati. Na kraju krajeva, doživljavanje svih svojih emocija – bilo dobrih, loših ili ružnih – ono je što nas čini ljudima i poboljšava naše odnose, posebno (i najvažnije) s onima koje imamo sami sa sobom.
Osjećaš se ugodno s neugodnošću
Naravno, mogli bismo izbjeći, preskočiti svaki trening i ostati unutar svoje zone udobnosti, ali izlazak iz nje nužan je za rast – lični, profesionalni i emocionalni – koji želimo postići. Iako nije lako, prepoznaješ situacije koje uzrokuju nelagodu i ipak im pristupaš. Suočavaš ste se s njima direktno, iako možda nećeš odmah osjetiti zadovoljstvo i preuzimaš rizik od neuspjeha ili odbacivanja. No, najbolji dio: činiš to jer znaš da je to ono što zaista želiš.
