Svi ponekad iskusimo stres u poslovnom i privatnom životu, a razlozi za stres su mnogobrojni i uveliko zavise od nas, ali i situacija u kojima se nalazimo. Pozitivan stres ima dobre efekte na psihičko i fizičko zdravlje, a jedan od primjera je treniranje, dok negativan stres ima dugotrajno loše efekte na zdravlje.
Dugotrajno izlaganje stresu, izazovni poslovni zadaci, mentalna i fizička iscrpljenost i svakodnevni naporni rad samo su neki od okidača koji doprinose razvoju burnout sindroma.
Burnout je relativno nov termin koji je prvi put upotrijebio Herbert Frojdenberger 1974. u svojoj knjizi Burnout: The High Cost of High Achievement (Burnout: Visoka cena visokog dostignuća). Od tada do danas izrađeno je gotovo 500 studija na ovu temu, a 2019. godine Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je burnout kao medicinsku dijagnozu i rezultat hroničnog stresa na radnom mjestu na kojem se nije adekvatno radilo.
Kako prepoznati burnout sindrom?
Stres je glavni uzrok burnouta, međutim, on se itekako razlikuje od stresa. Osobe koje su pod stresom vide izlaz iz situacije i imaju osjećaj da mogu da povrate kontrolu nad situacijom, dok kod osoba sa burnout sindromom to nije slučaj.
Jasni znakovi burnout sindroma su:
- Iscrpljenost i umor – Osobe osjećaju konstantan umor bez obzira koliko se odmaraju ili spavaju.
- Gubitak motivacije – Interes za posao i zadatke se smanjuje što dovodi do nedostatka motivacije.
- Smanjena produktivnost – Nedostatak koncentracije na radne zadatke.
- Osjećaj bespomoćnosti – Osjećaj da osoba nema kontrolu nad situacijom ili da ne može postići željene rezultate i da bilo šta što se uradi nema smisla i ne doprinosi bilo čemu.
- Socijalna izolacija – Povlačenje iz društvenih interakcija, gubljenje interesa za hobije i druge aktivnosti.
- Pribjegavanje prekomjernom konzumiranju hrane, alkohola ili droge.
- Prenošenje frustracija na druge.
