Grupa djevojaka Boliviji koristi svoju tradicionalnu odjeću dok voze skejtbord, da razbije stereotipe u društvu. One su privukle pažnju publike širom svijeta. Umjesto širokih farmerki, širokih majica i kačketa, oblače se u šarene i napuhane suknje zvane polleras, koje tradicionalno nose domorodačke žene s visokih planina ove zemlje.
Ova njihova odluka nije samo modni izbor. Ove mlade žene pokušavaju promijeniti stereotipe, koji su ukorijenjeni u tradicionalnom bolivijskom društvu. Polleras je uveden u Boliviju u 16. vijeku, kada su španski kolonizatori nametnuli odeću lokalnim ženama, kako bi ih razlikovali od sopstvenog naroda.
Polleras je na kraju postala simbol etničkih grupa Quechua i Aymara, koje se nalaze u andskom regionu Južne Amerike. Vremenom je ova suknja postala i predmet diskriminacije. “Nikada ne bih zamislila da nosim tradicionalnu odjeću čolite”, rekla je Deisy Tacuri, koja je dio skejtbording kolektiva Imilla Skate. Čolita je riječ koja se u Boliviji koristi za označavanje starosjedilačkih žena. Tacuri je rekla da su ona i druge žene u njenoj porodici iskusile diskriminaciju, zbog nošenja ove vrste suknje.
„Moja porodica me nikada nije ohrabrivala da izgledam kao čolita“, rekla je, „a moja majka bi rekla: „Žene u gradu moraju da nose pantalone“. Fernando Molina, autor knjige “Rasizam u Boliviji”, rekao je da su donedavno čoliti tretirani kao građani drugog reda. Bili su socijalno isključeni i uskraćen im je pristup zajedničkim prostorima, javnom prevozu i visokom obrazovanju. „Mnoge domorodačke žene bile su izolovane, čisteći kuće, kuhajući ili pranjem odjeće“, objasnio je Molina.
Ali neke stvari su se vremenom unaprijedile i popravile. Autohtoni narodi su priznati u ustavu Bolivije 2009. godine, pod bivšim predsjednikom Evom Moralesom, prvim domorodačkim predsjednikom Bolivije i sada uživaju veću političku moć.
Ipak, Molina je rekao da problem diskriminacije i dalje postoji. “Bilo je mnogo reakcija protiv osnaživanja starosjedilaca, a bijelci su i dalje dominantna klasa u Boliviji.” Rekao je da su Boliviji potrebne bolje politike, reparacije i afirmativne akcije, kako bi se to promijenilo. “Ne radi se samo o zakonima ili ustavu, već i o tome kako ih provodimo u praksi.”
Molina je rekao da inicijative poput skateboarding ženskog kolektiva mogu pomoći u promjeni percepcije. Djevojka Deisy Tacuri pokušava upravo to. Pomogla je u stvaranju nove škole skateboardinga u gradu Cochabamba. Ona je rekla da sve više ljudi, posebno žena, sada vozi skejtbord, a grad im nudi više javnih prostora za bavljenje ovim sportom. “Sada, nije neobično vidjeti žene na skejtbordovima koje nose polere. To nas čini osnaženim; to je način na koji pokazujemo da smo ponosni na svoj identitet”, rekla je Tacuri.
Skejtbordski ženski kolektiv pojavljuje se u novom dokumentarcu, koji izlazi za nekoliko sedmica. Prikazuje žene koje putuju Bolivijom, podučavaju malu djecu skateboardingu i naravno, nose polere.
Izvor: theworld.org
