Šta je nekomedogena kozmetika i zašto bi ovu riječ trebalo da tražiš na proizvodima za lice?
Ako ti se čini da radiš sve kako treba, redovno čistiš lice, koristiš serum, hidratantnu kremu i SPF, a onda se iznenada pojave sitne nepravilnosti i začepljene pore, možda problem nije u tome šta tvojoj rutini nedostaje. Ponekad je problem upravo u proizvodima koje već koristiš.
Tu dolazimo do riječi koju sve češće možeš vidjeti na pakovanjima kozmetike: nekomedogeno ili non-comedogenic.
Iako zvuči kao još jedan beauty termin koji treba zapamtiti, iza njega stoji prilično jednostavna ideja. Nekomedogeni proizvodi formulisani su tako da imaju manju vjerovatnoću da začepe pore, zbog čega mogu biti posebno dobar izbor za masnu, mješovitu i kožu sklonu aknama.
Prvo, šta su uopšte komedoni?
Da bismo razumjeli nekomedogenu kozmetiku, treba krenuti od komedona.
Komedon nastaje kada se pora, odnosno folikul dlake, začepi sebumom i odumrlim ćelijama kože. Ako je pora zatvorena, nastaje ono što obično nazivamo bijelim miteserom, dok otvoreni komedon poznajemo kao crni miteser. Kada se cijeloj priči pridruže upala i drugi faktori povezani s nastankom akni, mogu se pojaviti i klasične upalne nepravilnosti.
Kozmetika nije jedini niti glavni uzrok akni. Hormoni, genetika, proizvodnja sebuma, upala i drugi faktori imaju važnu ulogu. Ipak, određeni proizvodi za njegu, šminka, SPF, pa čak i proizvodi za kosu mogu doprinijeti začepljivanju pora kod osoba koje su tome sklone.
Zapravo, postoji i termin acne cosmetica, koji opisuje akne povezane s kozmetičkim proizvodima. Često izgledaju kao mnoštvo sitnih izbočina, zatvorenih komedona i povremenih prištića, a mogu se pojaviti na obrazima, čelu ili bradi.
Šta zapravo znači kada na proizvodu piše „non-comedogenic“?
Najjednostavnije rečeno, to znači da je proizvod formulisan tako da ima manju vjerovatnoću da će začepiti pore. Važna je upravo formulacija „manja vjerovatnoća“.
Oznaka non-comedogenic nije čarobna garancija da ti određena krema, puder ili SPF nikada neće izazvati nepravilnosti. Koža je individualna i proizvod koji jednoj osobi savršeno odgovara drugoj možda neće. Postoje metode kojima se procjenjuje komedogenost proizvoda, uključujući klinička testiranja, ali sama oznaka ne znači da će svaka koža reagovati identično.
Zato je bolje posmatrati je kao koristan filter pri kupovini, posebno ako već znaš da ti se pore lako začepljuju.
Zašto je nekomedogena kozmetika dobra za kožu sklonu aknama?
Najveća prednost je prilično logična: ako pokušavaš spriječiti nastanak začepljenih pora, nema mnogo smisla da svakog jutra i večeri na kožu nanosiš proizvode koji potencijalno doprinose njihovom začepljivanju.
Dermatološke preporuke za kožu sklonu aknama zato često uključuju lagane, nekomedogene proizvode za njegu, SPF i šminku. Stručnjaci takođe savjetuju biranje proizvoda označenih kao water-based ili noncomedogenic jer je manja vjerovatnoća da će začepiti pore i doprinijeti pojavi akni.
To ne znači da treba potpuno izbaciti hidratantnu kremu ako imaš masnu kožu. Upravo suprotno.
Jedna od čestih grešaka jeste pokušaj „isušivanja“ masne i problematične kože. Agresivno čišćenje, pretjerano korištenje kiselina i preskakanje hidratacije mogu narušiti kožnu barijeru i povećati iritaciju. Dermatolozi zato preporučuju nježnu njegu, a lagana nekomedogena hidratantna krema može pomoći da koža ostane hidrirana i da lakše podnese aktivne sastojke koji se koriste protiv akni.
Nekomedogeno ne znači nužno „bez ulja“
Ovdje stvari postaju malo zanimljivije. Pojmovi non-comedogenic i oil-free često stoje jedan pored drugog, ali ne znače potpuno istu stvar. Nekomedogeno opisuje proizvod formulisan s ciljem da ne doprinosi začepljivanju pora, dok oil-free jednostavno govori o prisustvu odnosno odsustvu ulja u formuli.
Zbog toga nije dovoljno uzeti jedan sastojak s liste i automatski zaključiti da je cijeli proizvod „loš za pore“. Konačna formulacija, koncentracija sastojaka i način na koji proizvod reaguje na tvojoj koži takođe su važni.
Ako imaš kožu sklonu aknama, praktičnije je posmatrati cijelu formulu i deklaraciju proizvoda, umjesto opsesivno analizirati svaki sastojak pojedinačno.
Kome je nekomedogena kozmetika posebno korisna?
Ako imaš masnu ili mješovitu kožu, često dobijaš mitesere, zatvorene komedone ili sitne nepravilnosti, oznaka non-comedogenic može biti veoma koristan kriterij pri kupovini.
Isto vrijedi ako već koristiš terapiju ili aktivne sastojke protiv akni. Savremene stručne preporuke pokazuju da odgovarajuća dermokozmetika može imati korisnu pomoćnu ulogu uz tretmane akni, između ostalog tako što pomaže kod suhoće, perutanja i iritacije koju određeni tretmani mogu izazvati.
Ali ne moraš imati akne da bi birala nekomedogene proizvode. Ako jednostavno primjećuješ da ti bogate formule često ostavljaju sitne zatvorene komedone, ovo može biti dobar način da suziš izbor.
Na kojim proizvodima vrijedi tražiti ovu oznaku?
Nemoj gledati samo hidratantnu kremu. Ako ti se pore lako začepljuju, obrati pažnju na sve što satima ostaje na licu.
To prije svega uključuje hidratantnu kremu, SPF, puder, korektor, primer, rumenilo i druge kremaste proizvode za šminkanje. Vrijedi provjeriti i proizvode za kosu ako se nepravilnosti često pojavljuju uz liniju kose ili na čelu.
Posebno obrati pažnju na SPF. Zaštitu od sunca ne treba preskakati zbog straha od prištića. Mnogo bolja strategija je pronaći laganu, nekomedogenu formulu koju ćeš zaista željeti koristiti svakog dana.
A šta ako proizvod ipak izazove prištiće?
Prestani ga koristiti i prati kako se koža ponaša narednih sedmica. Problem je što reakcija ne mora uvijek biti trenutna. Promjene se mogu pojaviti nakon nekoliko dana, ali ponekad i znatno kasnije, zbog čega nije uvijek jednostavno pronaći krivca.
Zato uvođenje pet novih proizvoda odjednom nije najbolja beauty strategija, koliko god novi skincare haul bio primamljiv.
Uvodi proizvode postepeno. Tako ćeš mnogo lakše primijetiti šta tvojoj koži odgovara, a šta ne.
Nekomedogeno nije tretman protiv akni
Ovo je možda najvažnija stvar koju treba zapamtiti. Nekomedogena krema neće liječiti akne samo zato što je nekomedogena.
Ona prije svega smanjuje vjerovatnoću da će sama rutina dodatno doprinositi začepljivanju pora. Za tretiranje postojećih akni koriste se sastojci poput salicilne kiseline, benzoil peroksida, adapalena i drugih aktivnih sastojaka, u zavisnosti od vrste i ozbiljnosti problema.
Zato dobru rutinu za kožu sklonu nepravilnostima ne moraš komplikovati. Nježan čistač, odgovarajući tretman ako ti je potreban, nekomedogena hidratantna krema i SPF često imaju više smisla od deset proizvoda koji se međusobno bore za mjesto na tvojoj polici.
I možda je upravo to najbolji način da razmišljaš o oznaci non-comedogenic: nije obećanje savršene kože, ali jeste jedan mali detalj na pakovanju koji ti može pomoći da napraviš pametniji izbor.
Napomena: Oznaka „nekomedogeno“ ne znači da proizvod garantovano neće izazvati začepljene pore ili nepravilnosti. Svaka koža reaguje drugačije, zato obrati pažnju na njene potrebe i reakcije nakon uvođenja novog proizvoda. Ako imaš izražene ili uporne akne, najbolje je da izbor njege i tretmana uskladiš s dermatologom.
