Na Svjetskom kupu ratova hrane, šećer i masti su suparnički timovi. To stvara osjećaj da bogate namirnice kao kremasti avokado ili losos pun masti, doprinose povećanju tjelesne težine. Isto tako, konzumiranje poslastica kao što su slatke žitarice sa mnogo ugljenih hidrata, ne mogu biti baš dobri za tvoj struk. Ali naučnici sve više ispituju šta se dešava u našim tijelima, kada se prepustimo velikim količinama šećera i masti. U mnogim dijelovima svijeta, ova dva sastojka se često kombinuju. Uzmimo krofne za primjer. Kada je svježe tijesto puno ugljenih hidrata prženo u dubokom ulju, dobijamo klasičnu kombinaciju šećera i masti.
Ali, sve veći broj dokaza pokazuje da, kada se jede odvojeno, mast ne doprinosi povećanju težine. S druge strane, na desetine istraživanja ukazuju da je sam šećer značajno vezan za „pakovanje“ kilograma na tvoje tijelo. To nije sve. Nedavna analiza je pokazala da je pijenje slatkastih napitaka, kao što je gazirani sok, povezano sa povećanim rizikom od smrti, posebno među ljudima koji su pili najmanje dvije čaše gaziranog soka na dan.
Aaron Carroll, profesor pedijatrije na Medicinskom fakultetu u Indijani, opisuje odnos između konzumiranja masti i debljine na ovaj način u svojoj knjizi „Biblija loše hrane: Kako i zašto jesti grešno“. „Postoji jedna stvar koju znamo o mastima. Konzumacija masti ne uzrokuje povećanje težine. Naprotiv, to bi nam moglo pomoći da izgubimo nekoliko kilograma.“ To znači da bi hrana kao što su kremasti avokado, bogati losos i ukusni orasi trebali imati mjesto u tvojoj prehrani. Ako smo ih tokom niskokalorične dijete iz 90-ih izbacili, vrijeme je da ih vratimo u ishranu.
Dokaz je u pudingu
Da bi vidjeli koji je sastojak – mast ili šećer – odgovoran za najveći dio negativnih zdravstvenih ishoda, upoređeni su ljudi koji su držali dijete sa niskim sadržajem masti ili niskim udjelom ugljikohidrata. Uvijek ispočetka, istraživanja sugerišu da ljudi koji smanjuju masnoće ne samo da ne gube na težini, nego i ne vide druge zdravstvene pogodnosti. Nasuprot tome, ljudi koji jedu mnogo masnoća, ali ograničavaju unos rafiniranih ugljenih hidrata poput slatkih žitarica, bijelog hljeba i bijele riže, imaju tendenciju da gube kilograme. Drugim riječima, dokaz da je šećer povezan s povećanjem težine je u pudingu – doslovno.
Za veliki pregled istraživanja objavljenih u časopisu The Lancet, naučnici su uporedili više od 135.000 ljudi u 18 zemalja na dijetama s niskim udjelom ugljikohidrata. Ljudi na dijetama sa niskim sadržajem masti, imali su veću vjerovatnoću da umru iz bilo kojeg razloga; oni su takođe bili izloženi većem riziku od smrti od srčanog udara i bolesti srca. Nasuprot tome, ljudi na dijetama sa malim udjelom ugljikohidrata, imali su značajno manji rizik od oba ova ishoda. Naučnici sugerišu da „trebaš preispitati globalne smjernice za ishranu“.
Šta se dešava kad smanjimo masnoću?
Taj zaključak ima još više smisla kada pogledamo šta se dešava, kada ljudi pokušaju da smanje masnoću u svojim dijetama. U principu, oni samo zamijene bogate i kremaste sastojke sa hranom punom šećera i ugljikohidrata. Tokom osmogodišnjeg ispitivanja koje je obuhvatilo skoro 50.000 žena, naučnici su otprilike polovinu stavili na dijetu sa niskim udjelom masti. Ne samo da žene koje su držale dijetu s niskim udjelom masti nisu izgubile mnogo težine, one takođe nisu vidjele smanjenje rizika od raka dojke, kolorektalnog karcinoma ili srčanih oboljenja – ishode obično povezane sa zdravijim planom ishrane.
Dio problema leži u tome šta se dešava sa ostatkom naše ishrane, kada iznenada pokušamo da jedemo samo hranu bez masnoće. Većina gotovih proizvoda u kategoriji „niske masnoće“ je prepuna šećera i ugljikohidrata. Uzmi bilo koje uobičajene žitarice, granule i jogurt i provjeri oznaku sastojci: svi su bogati šećerom i ugljikohidratima, iako su sa malo masnoće.
U međuvremenu, istraživanja pokazuju da su oba ova sastojka, snažno povezana sa povećanjem težine. Pregled 50 istraživanja o ishrani i povećanju težine objavljen u časopisu Food and Nutrition Research, pokazala su da, u prosjeku, više rafinisanih zrna što je neko pojeo (poput onih iz prerađenih žitarica i granula), to je veća težina koju su dobijali.
Dakle, dok se svi proizvodi sa niskim udjelom masti prodaju kao alati za mršavljenje, stvarnost je da ovi proizvodi mogu mnogo više doprinijeti povećanju težine od proizvoda bogatih mastima, s manje rafinisanih ugljikohidrata.
Poruka je da je mast ključni dijetetski sastojak, dok šećer – uprkos sveprisutnosti u desetinama svakodnevnih namirnica – nije. To znači da, dok je potrebno više rada za suzbijanje unosa šećera, dostupni dokazi ukazuju na to da je to isplativija borba, nego izbacivanje masti iz ishrane.
Uživajte ovog proljeća i ljeta u sjemenkama, orašastim plodovima, avokadu, kokosovom ulju i ribi, namirnicama koje su bogate zdravim mastima.
Izvor: businessinsider.com
