Tokom dugih pomorskih putovanja u 15. i 16. vijeku, u periodu poznatom kao doba otkrića, mornari su izvještavali da su doživljavali vizije o hrani i zelenim poljima. Interesantan je podatak koji govori o tome da su to ustvari bile halucinacije nakon dugih mjeseci provedenih na moru što je za tadašnje mornare bilo prilično mučno. Postoje tvrdnje da su neki mornari plakali od čežnje za hranom koja im se ukazivala, dok su se drugi čak bacali u more. O čemu se zapravo radi?
Ispostavilo se da objašnjenje za ove mučne fatamorgane nije izmišljotina o složenim hemikalijama, kao što se nekada sumnjalo i vjerovalo da su one uzrok halucinacija. Naime, radilo se o bolesti skorbut koja nastaje usljed nedostatka vitaina C, esencijalnog mikronutrijenta koje organizam dobija unošenjem kroz ishranu voća i povrća .
Vitamin C je važan za proizvodnju i oslobađanje neurotransmitera, hemijskih glasnika u mozgu. U njegovom nedostatku, moždane ćelije ne komuniciraju efikasno jedna s drugom, što može dovesti do halucinacija.
Naučnici na Univerzitetu u Michiganu istražuju kako komponente hrane i njihovi proizvodi razgradnje mogu da promijene genetske instrukcije koje kontrolišu našu fiziologiju. Kao što ovaj primjer mornara istraživača ilustruje i slikovito objašnjava šta se ljudskim mozgom dešavalo usljed nedostatka određene hrane i vitamina, istraživači i danas rade na tome da što detaljnije otkriju postojanje intimne veze između hrane i mozga.
Osim toga, istraživanje je takođe usmjereno na razumijevanje kako hrana može uticati na naše misli, raspoloženje i ponašanje. Iako još ne možemo spriječiti ili liječiti oboljenja ishranom, naučnici tvrde da je velika uloga koju prehrana igra u svakodnevnim moždanim procesima koji nas čine onim što jesmo.
Možda nije iznenađujuće da je osjetljiva ravnoteža nutrijenata ključna za zdravlje mozga: nedostatak ili višak vitamina, šećera, masti i aminokiselina može uticati na mozak i ponašanje na negativan ili pozitivan način.
Izvor: shethepeople.tv
