Dok razmišljamo o zdravlju, najčešće se fokusiramo na ishranu, fizičku aktivnost, san i načine za upravljanje stresom. Ipak, postoji još jedan važan faktor koji često ostaje izvan tih razgovora – kvalitet naših odnosa s drugim ljudima. Prijateljstva nisu samo izvor zabave i zajedničkih uspomena. Ona mogu imati značajnu ulogu u očuvanju mentalnog, ali i fizičkog zdravlja.
Istraživanja povezuju kvalitetne društvene odnose s boljim psihičkim blagostanjem, dok se usamljenost i socijalna izolacija povezuju s većim rizikom od depresije, anksioznosti i hroničnog stresa. Drugim riječima, ljudi s kojima gradimo bliskost nisu samo dio našeg društvenog života već i važan dio šire slike zdravlja.
Nije važno koliko ljudi poznaješ, već koliko si s njima bliska
Možeš imati stotine kontakata, redovno izlaziti i biti okružena ljudima, a ipak osjećati nedostatak istinske povezanosti. Usamljenost, naime, nije isto što i samoća. Dok je samoća vrijeme koje provodimo bez drugih, usamljenost predstavlja osjećaj da nam nedostaje bliskost koju želimo.
Zato je kvalitet odnosa važniji od njihovog broja. Dobro prijateljstvo podrazumijeva uzajamnost, povjerenje, poštovanje i mogućnost da budeš iskrena/iskren bez straha od osuđivanja. To je odnos u kojem ne moraš stalno dokazivati svoju vrijednost niti skrivati loše raspoloženje.
Ne mora jedna osoba ispunjavati sve naše potrebe
Neka prijateljstva povezuju zajednička interesovanja, druga su prostor za ozbiljne razgovore, a postoje i ona u kojima je dovoljno nekoliko sati smijeha i opuštenog druženja. Ne moraju svi odnosi imati istu dubinu niti jedna osoba mora razumjeti svaki dio našeg života.
Različita prijateljstva mogu nam pružiti različite oblike podrške. Važno je da u njima postoji osjećaj prihvaćenosti i da se trud ne svodi uvijek na jednu stranu.
Zašto je važno njegovati prijateljstva i kada smo zauzeti?
Posao, porodične obaveze i svakodnevni tempo često potisnu druženje na dno liste prioriteta. Viđanja se odgađaju, poruke ostaju neodgovorene, a planovi za zajedničku kafu stalno se pomjeraju za neku drugu sedmicu.
Ipak, prijateljstva ne moraju zahtijevati mnogo vremena da bi ostala važna. Kratak poziv, poruka bez posebnog povoda ili dogovor za šetnju mogu biti sasvim dovoljni da pokažemo da nam je do nekoga stalo.
Odnosi se prirodno mijenjaju s godinama i novim životnim okolnostima. To ne znači da moraju izgubiti bliskost, ali ponekad zahtijevaju malo više inicijative nego ranije.
Prijateljstvo kao dio brige o sebi
Briga o sebi ne mora se svoditi na individualne rituale, vrijeme provedeno nasamo ili nove zdrave navike. Ona uključuje i ljude kojima poklanjamo svoje vrijeme, pažnju i povjerenje.
Kvalitetni prijateljski odnosi mogu nam pomoći da lakše prolazimo kroz stresne periode, pružiti osjećaj pripadnosti i podsjetiti nas da ne moramo svaki izazov rješavati sami. Zato njegovanje prijateljstava ne bi trebalo da bude nešto čemu se posvećujemo tek kada završimo sve ostale obaveze.
Ponekad je i dogovorena kafa važan dio rutine koju vrijedi sačuvati.
