Koliko puta si odlučila da od ponedjeljka počinješ trenirati, ranije ustajati ili konačno uvesti rutinu njege kože, da bi početni entuzijazam nestao već nakon nekoliko dana? Problem možda nije u tome što nemaš dovoljno discipline, već u tome što očekuješ da ćeš za svaku promjenu prvo morati pronaći motivaciju.
Motivacija nam daje osjećaj da možemo sve promijeniti, ali rijetko ostaje jednako snažna svakog dana. Upravo zato se psihologija navika ne bavi samo pitanjem kako da se natjeramo da nešto uradimo, već i time kako da određeno ponašanje postane prirodan dio naše svakodnevice.
Zašto motivacija nije dovoljna?
Motivacija je promjenjiva. Zavisi od raspoloženja, energije, okolnosti, pa čak i od toga koliko nam je određeni cilj u tom trenutku važan. Kada smo inspirisane, lako je zamisliti sebe kako treniramo pet puta sedmično, učimo unaprijed i svako veče imamo savršeno organizovanu rutinu. Mnogo je teže nastaviti kada dođu umor, obaveze i dani u kojima nam se jednostavno ništa ne radi. Disciplina nam pomaže da nastavimo i kada početni entuzijazam oslabi, ali ni ona nije neograničen resurs. Zato je važno razumjeti šta se dešava između odluke da nešto promijenimo i trenutka kada to zaista počnemo redovno raditi.
Šta je stvarni okidač dobrih navika?
U psihologiji navika važnu ulogu imaju okidači, odnosno signali koji nas podsjećaju na određeno ponašanje. To može biti konkretno vrijeme, mjesto, neka prethodna aktivnost ili situacija koju svakodnevno ponavljamo. Kada isto ponašanje više puta povežemo sa sličnim kontekstom, vremenom nam može postati automatskije i zahtijevati manje svjesnog odlučivanja.
Ako želiš češće vježbati, na primjer, možeš čekati da dobiješ motivaciju ili povezati trening sa završetkom obaveze. Ako želiš više čitati, knjigu možeš ostaviti pored kreveta i čitati nekoliko stranica prije spavanja. Ako želiš piti više vode, flašicu možeš držati na radnom stolu, umjesto da se tokom dana oslanjaš na to da ćeš se sjetiti. Razlika djeluje mala, ali mijenja način na koji pristupamo promjeni.
Male promjene koje imaju veće šanse da opstanu
Jedna od čestih grešaka jeste pokušaj da odjednom promijenimo cijeli život. Počinjemo sa zahtjevnim planovima, postavljamo sebi visoke standarde i očekujemo da ćemo ih održavati bez izuzetka. Kada ih ne ispunimo, lako zaključimo da nam nedostaje disciplina. Umjesto toga, korisnije je smanjiti početni napor. Ako ti je cilj da se više krećeš, ne moraš odmah planirati pet intenzivnih treninga sedmično. Možeš početi kratkom šetnjom, deset minuta pilatesa ili izborom stepenica umjesto lifta. Ako želiš učiti redovnije, pokušaj sa petnaest minuta dnevno, umjesto da čekaš slobodno popodne koje možda neće doći. Važno je i da okruženje prilagodiš cilju. Što je lakše započeti, veća je vjerovatnoća da ćeš ponašanje ponavljati.
Dosljednost ne znači savršenstvo
Dobre navike ne nastaju preko noći, a njihovo održavanje ne podrazumijeva da nikada nećeš preskočiti trening, odložiti obavezu ili odstupiti od plana. Jedan dan bez rutine ne poništava prethodni trud. Mnogo je važnije da se vratiš navici nego da od sebe očekuješ savršen niz dana.
Možda stvarni cilj nije postati osoba kojoj se uvijek nešto radi, već osoba koja zna kako da sebi olakša početak čak i onda kada joj se ne radi. Motivacija može biti dobar početni podsticaj, a disciplina pomoć kada postane teško. Ipak, između njih se nalazi još nešto: rutina koja odgovara tvom životu, okruženje koje podržava tvoje ciljeve i mali postupci koje možeš ponavljati. Jer dobre navike ne grade se samo onda kada smo inspirisane da promijenimo život. Grade se i u sasvim običnim danima, kada sebi ne obećamo sve, već uradimo nešto malo što možemo ponoviti i sutra.
Autorka:Tamara Petković
