Riječ ti je bila na vrhu jezika. Imaš nešto važno da kažeš, a onda ti je misao jednostavno pobjegla. Ili si otvoriš telefon da provjeriš jednu stvar i deset minuta kasnije shvatiš da više nemaš pojma šta zapravo hoćeš pogledati.
zvuči li poznato? Povremena zaboravnost često nema mnogo veze s memorijom koliko s pažnjom, stresom i preopterećenjem mozga.
Prema riječima dr. Daniela Amena, koji se decenijama bavi proučavanjem moždane aktivnosti, ono što nazivamo brain fogom nije dijagnoza, već signal da mozgu možda treba više pažnje.
Kada problem nije u memoriji, nego u pažnji?
Jedna od zanimljivijih stvari kod zaboravljanja jeste to što memorija zapravo počinje pažnjom. Ako ne registrujemo informaciju kako treba, teško možemo očekivati da će je mozak kasnije uspješno pronaći.
Zato možeš bez problema zapamtiti pjesmu koju nisi čula dvadeset godina, dok istovremeno zaboravljaš zbog čega si ušla u drugu prostoriju. Muzika je povezana s emocijama i ponavljanjem, dok se svakodnevne namjere oslanjaju na pažnju i radnu memoriju.
Stres, multitasking, loš san i konstantne distrakcije tu ne pomažu.
Šta još može stajati iza mentalne magle?
Među čestim faktorima navode se nedostatak sna, hronični stres, alkohol, anksioznost, depresija, ADHD, hormonske promjene, određeni lijekovi i nutritivni nedostaci. Na listi su i navike koje danas lako postanu neprimjetan dio svakodnevice: višesatno sjedenje, beskrajno skrolanje, stalno prebacivanje između zadataka i premalo vremena bez ekrana.
Ni oscilacije šećera u krvi nisu zanemarive. Stabilniji obroci koji uključuju proteine, zdrave masti, povrće i vlakna mogu pomoći da energija i koncentracija ne prolaze kroz konstantne uspone i padove.
Kada zaboravnost ipak nije za ignorisati?
Povremeno zaboravljeno ime ili riječ uglavnom nije razlog za paniku. Ali ako se mentalna magla iznenada pojavi, brzo pogoršava ili počne ometati svakodnevni život, vrijeme je za razgovor s ljekarom. Posebno ako se javljaju zbunjenost, jaka glavobolja, slabost, promjene ličnosti ili problemi s govorom.
A kada ti se usred dana mozak jednostavno „zamrzne“, najjednostavniji reset možda je upravo – pokret. Deset do petnaest minuta brze šetnje, voda, nekoliko minuta istezanja i pauza od ekrana mogu biti bolji izbor od još jedne kafe.
Jer ponekad nije problem u tome što ne možeš da se sjetiš. Možda samo previše toga pokušavaš držati u glavi odjednom.
Napomena: Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje savjet ljekara. Ako imaš zdravstvene tegobe, obrati se stručnjaku.
