Psychobabble: Zašto danas sve više koristimo psihološke pojmove, ali ih sve manje razumijemo
Nekada smo prijateljici nakon prekida govorili da je njezin bivši jednostavno bio sebičan. Danas ćemo vjerojatnije reći da je narcis. Nekada smo loš dan na poslu nazivali stresnim, a danas ga često opisujemo kao burnout. Izrazi koji su donedavno pripadali stručnim knjigama i terapijskim ordinacijama postali su sastavni dio svakodnevnih razgovora, TikTok videa i Instagram objava.
Dovoljno je nekoliko minuta skrolanja da naiđemo na sadržaj koji objašnjava zašto privlačimo emocionalno nedostupne partnere, kako prepoznati manipulaciju ili zbog čega nas određeni odnos „kida“. Mentalno zdravlje više nije tema o kojoj se govori šapatom. Naprotiv, ono je postalo dio digitalne kulture.
I to je, barem djelomično, dobra vijest.
Generacija koja je naučila pričati o emocijama
Mlađe generacije odrasle su u vremenu u kojem je razgovor o mentalnom zdravlju mnogo otvoreniji nego što je bio prije deset ili dvadeset godina. Terapija više nije tabu, a traženje stručne pomoći sve se manje doživljava kao znak slabosti.
Društvene mreže odigrale su važnu ulogu u toj promjeni. Mnogima su upravo one prvi put ponudile riječi kojima mogu opisati osjećaje koje godinama nisu razumjeli. Nekome je video o anksioznosti pomogao da prepozna vlastite simptome, dok je drugome sadržaj o granicama u odnosima dao hrabrost da napusti situaciju koja ga iscrpljuje.
No svaka pojava koja postane viralna neminovno prolazi kroz pojednostavljivanje.
Kad stručni pojmovi postanu internet fraze
Problem nastaje onog trenutka kada složeni psihološki koncepti postanu univerzalni odgovori na sve životne situacije.
Danas se često čini da za svaku neugodnu osobu postoji dijagnoza, za svaki konflikt psihološko objašnjenje, a za svaku emociju stručni termin. Ljudi se sve češće opisuju kroz etikete koje zvuče precizno, ali često ne govore mnogo o stvarnom problemu.
Internet posebno voli jasne kategorije. Algoritmi nagrađuju sadržaj koji je brz, jednostavan i lako razumljiv.
U toj potrebi za brzim odgovorima nastaje fenomen poznat kao psychobabble – korištenje psihološkog jezika izvan njegovog izvornog konteksta, često bez dovoljno razumijevanja što određeni pojam zaista znači.
@yourtraumatherapist What the F it actually means to befriend your emotions #therapytiktok #emotionalintelligence #therapytok
Jesmo li postali opsjednuti analiziranjem svega?
Možda najveća promjena nije to što koristimo nove riječi, nego način na koji promatramo sebe i druge.
Nekada smo ponašanja objašnjavali karakterom, životnim okolnostima ili ličnim razlikama. Danas često tražimo dublje psihološko značenje iza svake situacije. Ponekad s razlogom, ali ponekad i tamo gdje ono ne postoji.
Nije svaka neugodna osoba manipulator. Nije svaka nesigurnost trauma. Nije svaki prekid posljedica emocionalne nedostupnosti.
Ljudski odnosi oduvijek su bili složeni, a društvene mreže ponekad stvaraju iluziju da za njih postoje jednostavna objašnjenja.
Zašto nas takav sadržaj toliko privlači?
Odgovor je prilično jednostavan: želimo razumjeti sebe.
U vremenu kada smo svakodnevno izloženi ogromnoj količini informacija, nesigurnosti i uspoređivanja, prirodno je tražiti objašnjenja koja će unijeti red u haos. Psihološki sadržaji nude upravo to – osjećaj da postoji logika iza naših emocija i iskustava.
Osim toga, ljudi imaju snažnu potrebu za pripadanjem. Kada prepoznamo vlastito iskustvo u viralnom videu koji je pogledalo milijun drugih osoba, osjećamo se manje usamljeno.
Između edukacije i dezinformacija
To ne znači da trebamo odbaciti sav sadržaj o mentalnom zdravlju. Naprotiv, mnogi stručnjaci danas koriste društvene mreže kako bi približili važne teme široj publici i učinili psihološku podršku dostupnijom.
Ipak, vrijedi zadržati dozu kritičkog razmišljanja. Video od minute može biti početak razgovora, ali ne i zamjena za stručno mišljenje. Mentalno zdravlje ne može se svesti na trend, listu simptoma ili viralni carousel.
Možda je najveći izazov digitalnog doba upravo pronaći ravnotežu između informiranja i pretjeranog analiziranja. Jer činjenica da danas imamo više riječi za opisivanje emocija ne znači nužno da ih bolje razumijemo.
Ponekad je osoba samo sebična. Ponekad smo jednostavno pod stresom. A ponekad odgovor nije skriven u psihološkom terminu, nego u složenosti ljudskog iskustva koju nijedan algoritam ne može objasniti.
Informacije sadržane u ovom članku su samo u obrazovne i informativne svrhe i nisu namijenjene kao zdravstveni ili medicinski savjet. Uvijek se posavjetujte s doktorima ili drugim kvalifikovanim zdravstvenim radnicima u vezi sa svim pitanjima koja imate o zdravstvenom stanju ili zdravstvenim ciljevima.
