Zamisli da sjediš na plaži, stopala uronjenih u pijesak i slušaš plimu i eseku mora. Biti blizu vode je jedinstveno iskustvo; zbog kojeg se osjećamo opušteno, utemeljeno i prisutno. I, pokazalo se, za to postoji razlog. To umirujuće stanje koje osjećamo kada smo u vodi ili blizu nje – naziva se “teorija plavog uma” (Blue Mind Theory) – najnovija TikTok wellness opsesija baš na vrijeme za ljeto.
Sve je više dokaza da su izloženost i blizina „plavih prostora“ (ili vodenih tijela) povezani sa pozitivnim mentalnim i fizičkim zdravljem. Potpuno je besplatano, jednostavano i sadrži mnoštvo prednosti, što ih čini našim omiljenim wellness trikom ljeta. Dakle, hajde da zaronimo (ili uronimo prste) u to šta je „teorija plavog uma“, kako funkcioniše i kako možeš da prihvatiš ovo stanje uma bez obzira gdje se nalaziš.
Šta je “teorija plavog uma?”
Teoriju plavog uma razvio je morski biolog dr Wallace J. Nichols, autor knjige Blue Mind: The Surprising Science That Shows How Being Near, In, On, or Under Water Can Make You Happier, Healthier, More Connected, and Better at What You Do. Prema Nicholsu, plavi um se odnosi na „blago meditativno stanje u koje ljudi padaju kada su blizu, u, na ili pod vodom“, bilo da plutaš u bazenu, gledaš u more, sjediš na čamcu na jezeru ili hodaš uz rijeku. Povezuje se s osjećajem mira, strahopoštovanja, povezanosti i zadovoljstva životom.
Teorija istražuje kako voda u svim oblicima utiče na naše blagostanje, što ima smisla s obzirom na to da naša tijela čine oko 60 posto vode i potrebna nam je za održavanje života. Konkretnije, „teorija plavog uma“ fokusira se na to kako boravak u, u blizini, na ili pod vodom obnavlja i poboljšava naše mentalno i fizičko zdravlje kroz jedinstveno osjetilno iskustvo, niz pozitivnih emocija i ponovnu povezanost s prirodom koje podstiče.
Nije teško vidjeti koliko već ovisimo o vodi za opuštanje. Mi pokrećemo naše zvučne mašine da puštaju zvukove talasa ili kiše kako bi nas uspavljivali, imamo vodene elemente u našim domovima, volimo kupke kako bismo se opustili i smirili naša bolna tijela i umove. Ali teorija plavog uma to podiže na sljedeći nivo, tvrdeći da je boravak u blizini ili u vodi bitan za naše fizičko i emocionalno zdravlje i protuotrov za anksioznost i pretjeranu stimulaciju koju izazivaju gužve.
Kako funkcioniše “Teorija plavog uma” i koje su prednosti?
Instinktivno, teorija je tačna. Uvek se osećamo bolje dok sedimo pored jezera ili skačemo preko talasa u moru, kao i većina ljudi koje poznajemo. Ali zašto? Nichols je suprotstavio ideju plavog uma „crvenim umom“, što je naš svakodnevni način funkcionisanja. To je način razmišljanja u kojem se nalazimo kada obavljamo svoj posao i konzumiramo društvene mreže ili vijesti. Vođen je produktivnošću, kojim vladaju napetost i tehnologija, i stavlja nas u način „bori se ili bježi“. I iako je to važan način razmišljanja za postizanje stvari, kada je to naše dominantno stanje, to dovodi do sagorijevanja. Plavi um je, s druge strane, neophodan jer promoviše „odmor“, omogućavajući nam da napravimo prijeko potreban odmor od stanja crvenog uma i pomaže nam da postanemo kreativniji, suosjećajniji i povezaniji.
Prema Nicholsu, kada čak i pogledamo u vodu, naš nervni sistem zna da se opusti. Osjećaj mira se samo pojačava sa svakim čulom koje uključimo: vidjeti odraz sunca na kristalno plavoj vodi dok ležimo pored bazena, mirisati slani morski zrak, slušati metodično udaranje talasa, osjećati hladnu vodu na svakom centimetru tijela. Takođe je rekao da u prisustvu vode nivoi stresa i kortizola opadaju, dovodeći naša tijela u stanje ozdravljenja. Ove ideje odgovaraju nalazima istraživanja o uticaju prirodnog okruženja na naše zdravlje i dobrobit, odnosno da nam gledanje prirodnih pejzaža pomaže da se opustimo. Štaviše, izloženost prirodi smanjuje biofizičke markere stresa poput kortizola, pomažući u smanjenju simptoma anksioznosti i depresije povećanjem proizvodnje serotonina (hormona odgovornog za podizanje raspoloženja) u mozgu.
Kako prigrliti plavi um?
Nichols je rekao da se plavi um mora praktikovati, a to možeš učiniti tako što ćeš se opuštati bilo kojim oblikom vode: morem, fontanom u parku, punom kadom, pa čak i pjesmom ili slikom vode. Zaključak: sve vrste vode se računaju. Ne moraš da živiš u kući na plaži sa pogledom na more dostojnim Instagrama ili na odmoru na Maldivima ili Bora Bori da prigrliš plavi um. Možeš iskoristiti svoj plavi um kad god i gdje god da si. Ako nisi u blizini vode, jednostavno slušanje zvukova vode (potoka koji teče, vodopada ili kiše) može oponašati slične pozitivne efekte. Što se tiče toga koliko dugo trebaš biti u okruženju plavetnila da iskoriš prednosti, jedno istraživanje iz 2020. pokazalo je da jednostavno hodanje tamo gdje je voda vidljiva 20 minuta dnevno odmah povećava raspoloženje. Međutim, Nichols je rekao da možete primijeniti plavi um u praksi u kratkom vremenu dok pereš suđe koristeći pažljivost da se prilagodiš osjetilnom iskustvu i zapamtiš koliko je voda dragocjena.
Kada izabereš izvor vode, uđi u stanje plavog uma:
- ograniči uređaje
- fokusiraj se na osjetilno iskustvo (šta vidiš, osjećaš, mirišeš i čuješ)
- vodi računa o tome odakle voda dolazi i kako je povezana s ostatkom prirode i svijeta
- uživaj u sadašnjem trenutku
Naslovna: Instagram/alexandralapp
