Poslije proteinske opsesije, wellness svijet otkriva vlakna
Ako si posljednjih godina pratila wellness sadržaj, vjerovatno si imala osjećaj da postoji samo jedan nutrijent o kojem treba razmišljati: protein. Proteinski puding, proteinska tjestenina, proteinski hljeb, proteinska kafa, pa čak i grickalice koje se reklamiraju prvenstveno brojem grama proteina.
Protein nigdje ne odlazi i njegova važnost nije upitna. Ali 2026. godine dobio je ozbiljnu konkurenciju. Internet je odjednom opsjednut vlaknima.
TikTok je dobio novi izraz, fibermaxxing, proizvodi sve češće ističu količinu vlakana na pakovanju, a gut health je iz relativno uske wellness kategorije prerastao u jednu od glavnih tema u prehrani.
Iza novog trenda, međutim, nalazi se prilično stara nutricionistička preporuka.
Vlakna nisu nova, samo su konačno postala zanimljiva
Za razliku od mnogih viralnih wellness sastojaka, vlakna nisu nešto što je internet upravo otkrio.
Evropska agencija za sigurnost hrane, EFSA, navodi 25 grama vlakana dnevno kao adekvatan unos za normalno funkcionisanje crijeva kod odraslih, uz zaključak da veći unos u okviru uravnotežene prehrane može donijeti dodatne zdravstvene koristi.
Ipak, podaci iz evropskih zemalja pokazuju da prosječan unos često ne dostiže tu količinu.
Drugim riječima, dok smo godinama razmišljali kako dodati još proteina u doručak, mnogo nas vjerovatno je zanemarivalo nešto što se nalazi u sasvim običnim namirnicama: grahu, leći, zobi, voću, povrću, orašastim plodovima, sjemenkama i integralnim žitaricama.
Upravo zato trenutna popularnost vlakana ima malo više smisla od prosječnog TikTok food trenda.
Šta vlakna zapravo rade?
Vlakna su vrsta ugljikohidrata koju naš probavni sistem ne razgrađuje i apsorbuje na isti način kao većinu drugih ugljikohidrata. Ali nisu sva vlakna ista i različite vrste ponašaju se drugačije u probavnom sistemu.
Određena vlakna mogu uticati na brzinu apsorpcije hranljivih materija i doprinijeti regulaciji nivoa glukoze i holesterola. Druga povećavaju volumen stolice i pomažu normalnom radu crijeva, dok određena fermentabilna vlakna služe kao supstrat mikroorganizmima koji žive u našim crijevima.
Veći unos vlakana u okviru kvalitetne prehrane povezuje se sa nizom zdravstvenih koristi. EFSA, između ostalog, navodi vezu između većeg unosa vlakana i smanjenog rizika od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2.
Određene vrste vlakana mogu doprinijeti i osjećaju sitosti, iako taj efekat zavisi od vrste vlakana i ostatka obroka. A onda dolazimo do riječi koja je vjerovatno najzaslužnija za njihov novi wellness status: mikrobiom.
Gut health je od vlakana napravio wellness zvijezdu
Kako je interesovanje za crijevni mikrobiom raslo, tako se promijenio i način na koji govorimo o hrani. Određene vrste vlakana mogu fermentirati crijevni mikroorganizmi. Tokom tog procesa nastaju, između ostalog, kratkolančane masne kiseline, spojevi koji učestvuju u različitim procesima povezanim sa zdravljem crijeva i metabolizmom.
Važno je, međutim, da različite vrste vlakana nemaju identičan efekat na mikrobiom. Upravo zbog toga sve više pažnje dobija ne samo količina nego i raznovrsnost izvora vlakana koje jedemo.
Vlakna se zato danas više ne predstavljaju samo kao nešto što je “dobro za probavu”. Postala su dio mnogo šire priče o mikrobiomu, metaboličkom zdravlju i prehrani sa više biljnih namirnica.
I upravo je ta promjena učinila nešto nekada prilično neglamurozno dovoljno zanimljivim za TikTok.
A onda je stigao fibermaxxing
Kao što smo imali opsesiju proteinima, internet je naravno morao otići korak dalje. Fibermaxxing u osnovi podrazumijeva svjesno povećavanje količine vlakana tokom dana, najčešće dodavanjem mahunarki, povrća, voća, integralnih žitarica, orašastih plodova i sjemenki obrocima.
Trend je tokom 2026. dobio dovoljno pažnje da ga i stručne institucije poput Johns Hopkinsa izdvoje među aktuelnim prehrambenim trendovima. Za razliku od mnogih wellness trendova koji počivaju na izbacivanju čitavih grupa namirnica, ovaj ima jednu simpatičnu karakteristiku: fokusiran je na ono što možeš dodati na tanjir.
Ipak, riječ “maxxing” je upravo dio koji ne treba shvatiti doslovno.
Više nije automatski bolje
Ako trenutno jedeš vrlo malo vlakana, prelazak preko noći na ogromne salate, chia pudinge, leću, grah i dodatke vlakana vjerovatno neće učiniti da se osjećaš fantastično. Naglo povećanje unosa može izazvati nadutost, gasove i druge probavne tegobe. Zbog toga se vlakna preporučuje povećavati postepeno, uz adekvatan unos tečnosti.
Nije potrebno ni juriti ekstremne brojke samo zato što ih je neko na TikToku pretvorio u izazov. Cilj nije “maksimizirati” vlakna. Cilj je unositi ih dovoljno i iz različitih izvora.
Ako imaš gastrointestinalne tegobe ili zdravstveno stanje zbog kojeg ti je preporučena posebna prehrana, povećavanje unosa vlakana nije nešto što treba raditi samo prema savjetima sa društvenih mreža.
Ne moraš kupovati proizvode sa oznakom “high fiber”
Čim određeni nutrijent postane popularan, prehrambena industrija ga počinje isticati na proizvodima. Isto što se dogodilo sa proteinima sada se događa sa vlaknima, pa sve češće viđamo napitke, pločice, grickalice i druge proizvode obogaćene vlaknima.
Ali povećanje njihovog unosa može izgledati mnogo manje spektakularno.
Dodaj chia ili mljevene lanene sjemenke u zobenu kašu. Uz ručak dodaj povrće. Dio mesa u umaku ponekad zamijeni lećom. Ubaci grah ili slanutak u salatu. Biraj integralne žitarice koje zaista voliš jesti. Pojedi cijelo voće umjesto da ga uvijek pretvaraš u sok. Nekoliko puta sedmično napravi obrok u kojem su mahunarke jedan od glavnih sastojaka.
Ne treba ti proizvod koji na prednjoj strani pakovanja velikim slovima obećava vlakna da bi ih unijela više.
Protein protiv vlakana je pogrešna rasprava
Možda je najvažnija stvar u cijeloj priči to što ne moramo birati tim. Proteini imaju važne uloge u održavanju i izgradnji mišićne mase, oporavku tkiva i brojnim drugim procesima u organizmu. Vlakna imaju drugačije funkcije. Jedno ne poništava drugo.
Zapravo, neke namirnice nude oboje. Leća, grah, slanutak, edamame, orašasti plodovi i sjemenke istovremeno mogu doprinijeti unosu biljnih proteina i vlakana. Umjesto pitanja “protein ili vlakna?”, korisnije je pogledati cijeli tanjir.
I to je možda najbolja stvar koju možemo izvući iz novog trenda.
Wellness trend koji zapravo ima smisla, uz jednu malu korekciju
Fibermaxxing će vjerovatno jednog dana dobiti novu TikTok zamjenu. Ali ideja koju vrijedi zadržati nije da trebamo pojesti što više vlakana. Mnogo više smisla ima razmišljati o raznovrsnosti njihovih izvora.
Ako nas je proteinska era naučila da pogledamo koliko proteina ima u obroku, nova opsesija vlaknima možda će nas naučiti da pogledamo nešto drugo: koliko različitih biljnih namirnica zapravo ima na našem tanjiru?
Ne moraš brojati svaki gram niti pretvarati doručak u matematički zadatak. Mnogo jednostavniji pristup je da tokom dana uključuješ različito voće, povrće, mahunarke, integralne žitarice, orašaste plodove i sjemenke.
Dakle, protein nije “out”, a vlakna nisu novi čudesni sastojak.
Samo smo se konačno sjetili nutrijenta koji je cijelo vrijeme bio tu.
