Nema sumnje da je socijalna podrška na radnom mjestu važna za zdravlje i dobrobit, kaže Catherine Heaney, vanredna profesorica psihologije na Stanfordu koja istražuje odnos između posla i zdravlja. Ta podrška može doći od kolege koji je postao blizak prijatelj, ali ne mora. Interakcije sa nadređenima i poznanicima takođe mogu poboljšati naše blagostanje, kaže Heaney.
Istraživanje na ovu temu je jasno: imati prijatelje na radnom mjestu ne samo da može povećati zadovoljstvo poslom i efikasnost, već i poboljšati dobrobit. To je povezano sa manjim rizikom od sagorijevanja, boljim mentalnim zdravljem, manje traumatskih iskustava, a možda čak i dužim životnim vijekom, prema studijama koje su sproveli istraživači u Španiji, Japanu, Njemačkoj, Islandu i Izraelu, između ostalih.
S druge strane, istraživanje je jednako jasno da je usamljenost loša za naše zdravlje. Često se izjednačava sa pušenjem 15 cigareta dnevno, s obzirom na veze sa zdravstvenim problemima, uključujući depresiju, anksioznost, demenciju, upotrebu supstanci, samoozljeđivanje i kardiovaskularne probleme.
Hadleyjevo istraživanje sugeriše da je usamljenost na radnom mjestu uobičajena. Čak i prije pandemije, ona i njene kolege otkrile su da je 76% rukovodilaca imalo poteškoća u uspostavljanju veza s kolegama, a 58% je smatralo da su njihovi odnosi na radnom mjestu površni. Čini se da je rad na daljinu pogoršao situaciju. Više od polovine hibridnih i udaljenih radnika reklo je da imaju manje radnih prijateljstava i osjećaju se usamljenije otkako su prešli na taj stil rada, prema izvještaju iz 2022.
Uzimajući u obzir koliko vremena ljudi provode na svom poslu – usamljenost na radnom mjestu ne treba zanemariti. Ali ako ti je postati najbolji prijatelj sa svojim kolegama previše zastrašujuće ili jednostavno nije tvoj stil, i dalje možeš imati koristi od manjih doza profesionalne društvene podrške.
Kada većina ljudi čuje “društvenu podršku”, pomišljaju na emocionalnu podršku, kao što je davanje oduška kolegi uz piće, kaže Heaney. “Ali dolazi u više oblika: kada neko uskoči da ti pomogne tokom napornog dana, na primjer, ili podijeli savjete i mišljenja. Čak i relativno manje interakcije, kao što je menadžer koji ti dozvoljava da rano odeš po svoje bolesno dijete ili kolega s posla koji dijeli mudrost stečenu na poslu, mogu “umanjiti negativne efekte stresa”, objašnjava Heaney.
Cilj nije nužno da stekneš doživotne prijatelje – iako je sjajno ako to učiniš – već da podstakneš „osjećaj da si na pravom mjestu“ tako što ćeš postati dio zajednice sa većom svrhom, kaže Kim Samuel, autor o pripadnosti: Pronalaženje veze u doba izolacije.
Kako ojačati svoje društvene odnose na poslu
Nemoj se osjećati kao da moraš preko noći postati kancelarijski društveni leptir. Hadleyjevo istraživanje sugeriše da prilično dobro poznavanje nekoliko ljudi ima jači efekat od površnih odnosa s puno ljudi, pa počni s malim koracima.
Poslodavci bi u idealnom slučaju trebali njegovati okruženja u kojima se radnici osjećaju kao da su dio zajednice, dodaje Samuel. To bi moglo značiti traženje doprinosa od ljudi na svim nivoima kompanije, kaže Samuel, ili pružanje mogućnosti ljudima svih pozadina da se udruže izvan neposrednog opsega njihovih poslova, možda kroz volonterske aktivnosti. Menadžeri bi takođe mogli da odvoje nekoliko minuta tokom sastanaka kako bi omogućili razgovor koji nije u vezi sa poslom, predlaže Heaney.
Hadley ponavlja važnost društvenih događaja koje organizuje kancelarija, koji mogu upotpuniti veze koje se organski stvaraju među saradnicima. Čak i ako ne voliš kada dobiješ korporativnu pozivnicu za happy hour, možda ćeš otići sa zadovoljstvom i biti mnogo bliže upoznavanju ljudi s kojima provodiš veliki dio svojih budnih sati.
