Koliko često treba raditi pregled kože kod dermatologa?
Pregled kože vjerovatno nije među terminima koje automatski upisuješ u kalendar svake godine. Stomatolog, ginekolog, sistematski pregled ili kontrola vida obično imaju svoje mjesto na listi, dok dermatologa često posjetimo tek kada primijetimo nešto neobično.
Ipak, upravo je poznavanje sopstvene kože jedan od važnih koraka u ranom uočavanju promjena. Mladeži, pjegice i druge pigmentacije uglavnom su bezazlene, ali nova promjena ili ona koja počne mijenjati izgled može biti razlog za pregled.
Pa koliko često bi zapravo trebalo kontrolisati kožu?
Da li je pregled jednom godišnje dovoljan?
Ne postoji jedna preporučena učestalost koja odgovara svima. Učestalost kompletnog pregleda kože zavisi od rizika za razvoj raka kože, kao i od toga da li je osoba ranije imala rak kože. Dermatolog na osnovu tih faktora može preporučiti koliko često treba dolaziti na kontrolu.
Ko bi trebalo češće da kontroliše kožu?
Posebnu pažnju treba obratiti ako imaš veliki broj mladeža, neobične ili atipične mladeže, porodičnu istoriju melanoma ili drugog raka kože, ako si ranije imala rak kože ili oslabljen imunološki sistem. Važna je i istorija značajnog izlaganja UV zračenju.
Ako pripadaš nekoj od ovih grupa, nema smisla samostalno određivati raspored pregleda. Dermatolog može procijeniti rizik i odrediti koliko često je potrebno kontrolisati kožu.
A između pregleda? Upoznaj sopstvenu kožu
Pregled kod dermatologa samo je dio priče. Mnogi ljekari preporučuju samopregled kože otprilike jednom mjesečno.
Poenta nije da svaki mjesec analiziraš svaki mladež i brineš zbog najmanje razlike. Cilj je da znaš šta je za tvoju kožu uobičajeno. Kada poznaješ raspored i izgled svojih mladeža, pjegica i drugih promjena, lakše ćeš primijetiti nešto novo.
Pregledaj cijelo tijelo, uključujući dijelove koje je lako zaboraviti: tjeme, područje iza ušiju, leđa, dlanove, tabane, prostor između prstiju i nokte. Za leđa i druge teško dostupne dijelove može pomoći ogledalo ili druga osoba.
Dobra ideja je i fotografisati određene mladeže kako bi kasnije mogla objektivnije procijeniti da li se njihov izgled promijenio.
ABCDE pravilo koje vrijedi zapamtiti
Kada pregledaš mladeže, može pomoći poznato ABCDE pravilo:
A – Asymmetry (asimetrija): jedna polovina mladeža ne izgleda kao druga.
B – Border (rubovi): rubovi su nepravilni, nazubljeni ili nejasni.
C – Color (boja): promjena nema jednoličnu boju ili se pojavljuje više nijansi.
D – Diameter (promjer): veći promjer može biti razlog za dodatnu pažnju, iako melanomi mogu biti i mali.
E – Evolving (promjena): mladež mijenja veličinu, oblik, boju ili druge karakteristike.
Posebno je važno ovo posljednje slovo. Promjena tokom vremena često je važnija od toga da li mladež izgleda “savršeno”.
Kako izgleda pregled kože kod dermatologa?
Ako nikada nisi bila na kompletnom pregledu kože, dobro je znati da je riječ o jednostavnom i uglavnom bezbolnom pregledu. Dermatolog posmatra kožu i traži mladeže, pigmentacije ili druge promjene koje svojim izgledom odstupaju od uobičajenog.
Kod kompletnog pregleda može biti potrebno skinuti dio odjeće kako bi dermatolog mogao pregledati kožu od glave do pete. Pregled može obuhvatiti tjeme i područje iza ušiju, lice, vrat, trup, ruke i noge, šake i stopala, prostor između prstiju, kao i nokte. Upravo zato je važno da prije pregleda ne zaboraviš na promjene koje se nalaze na mjestima koja sama teško vidiš.
Posebnu pažnju dermatolog će posvetiti mladežima ili drugim promjenama koje izgledaju neuobičajeno. Za detaljniju procjenu može koristiti dermatoskop, mali instrument koji omogućava uvećan i osvijetljen pogled na strukture kože koje se ne mogu dovoljno dobro procijeniti golim okom.
Ako imaš određeni mladež, ranicu ili novu promjenu koja te brine, pokaži je dermatologu čak i ako na prvi pogled ne djeluje problematično. Korisno je reći i koliko dugo je prisutna te da li si primijetila promjenu veličine, oblika ili boje, kao i svrab, bol ili krvarenje.
Ako dermatolog tokom pregleda uoči sumnjivu promjenu, to ne znači automatski da je riječ o raku kože. Može preporučiti praćenje, fotografisanje promjene ili biopsiju, odnosno uzimanje malog uzorka tkiva koji se šalje na analizu. Biopsija je postupak kojim se može pouzdano utvrditi da li promjena sadrži ćelije raka.
Sam pregled kože obično nije nešto zbog čega treba biti nervozna. Mnogo je važnije da dermatolog dobije priliku da vidi cijelu sliku i uporedi promjene koje zahtijevaju dodatnu pažnju.
Nemoj čekati godišnju kontrolu ako primijetiš promjenu
Ako si pregled kože obavila prije nekoliko mjeseci, a danas primijetiš nešto novo, nema razloga da čekaš sljedeći zakazani termin. Nove promjene, kao i one koje mijenjaju veličinu, oblik ili boju, treba pokazati ljekaru.
Pažnju zaslužuje i ranica koja ne zarasta, promjena koja krvari bez jasnog razloga, svrbi ili postaje bolna, kao i bilo koja tačka na koži koja jednostavno izgleda drugačije od ostalih.
Dermatolog će tokom pregleda procijeniti sumnjivu promjenu, a ako postoji razlog za dodatnu provjeru, može preporučiti biopsiju.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje pregled, dijagnozu niti individualni savjet dermatologa ili drugog zdravstvenog radnika.
