Osjećaš konstantan umor iako dovoljno spavaš? Ovo bi mogli biti razlozi!
Spavaš osam sati, a ipak se budiš kao da nisi ni trepnuo/trepnula? Poslijepodne ti koncentracija nestaje, energija pada, a do kraja dana samo razmišljaš o tome kada ćeš ponovo u krevet.
Umor je lako pripisati užurbanom životu, poslu, obavezama ili jednostavno manjku vremena za sebe. Ipak, ako se osjećaj iscrpljenosti ponavlja iz dana u dan, vrijedi zastati i pogledati šta se zapravo događa.
San je samo jedan dio priče. Na nivo energije mogu uticati način ishrane, oscilacije šećera u krvi, stres, fizička aktivnost, probava, ali i određeni nutritivni nedostaci.
Šta ako je problem u šećeru u krvi?
Onaj trenutak oko tri popodne kada odjednom osjetiš glad, nervozu, slabost ili potrebu za još jednom kafom možda nije samo posljedica napornog radnog dana.
Velike oscilacije šećera u krvi mogu se manifestovati naglim padom energije, drhtavicom, razdražljivošću, osjećajem tjeskobe, slabijom koncentracijom, iscrpljenošću ili snažnom željom za slatkišima.
Posebno ako si dan započeo/la kafom, preskočio/la doručak, a za ručak pojeo/la nešto sitno.
Jedan od jednostavnijih načina da obrok bude zasitniji jeste kombinovati proteine, ugljikohidrate, masti i vlakna. Drugim riječima, nije baš najbolja ideja očekivati da će te kafa i mala salata održati do večere.
Zašto baš oko tri popodne ostaješ bez energije?
Poslijepodnevni pad energije ima i biološku komponentu. Naš cirkadijalni ritam prirodno se mijenja tokom dana, a nivo kortizola, koji je viši ujutro, kasnije počinje da opada.
Kada si naspavan/a i dovoljno si jeo/la, tu promjenu možda gotovo i ne primijetiš.
Ali ako si prethodnu noć spavao/la premalo, cijeli dan pio/la kafu umjesto da jedeš i već si pod stresom, taj prirodni pad može postati mnogo izraženiji.
Zato prije nego što posegneš za četvrtom kafom, vrijedi se zapitati: jesam li danas dovoljno spavao/la, jeo/la i pio/la vode?
Stres može iscrpiti tijelo čak i kada misliš da ga dobro podnosiš
Možda nemaš osjećaj da si posebno pod stresom. Funkcionišeš, završavaš obaveze, odgovaraš na poruke, ideš na posao i stižeš sve što treba.
Ali tijelo ne pravi uvijek razliku između emocionalnog stresa i svih ostalih opterećenja.
Premalo hrane, intenzivni treninzi, nedostatak sna, oscilacije šećera u krvi i konstantna stimulacija takođe predstavljaju stres za organizam.
Zato je moguće da se mentalno osjećaš kao da „držiš sve pod kontrolom“, dok ti tijelo šalje potpuno drugačiju poruku kroz iscrpljenost, loš san, razdražljivost ili manjak motivacije.
Da, moguće je i pretjerati s vježbanjem
Više treninga ne znači uvijek više energije.
Ako već spavaš premalo, ne jedeš dovoljno i nalaziš se pod velikim stresom, intenzivan trening može predstavljati dodatno opterećenje za organizam.
Obrati pažnju ako nakon treninga ostaješ potpuno iscrpljen/a, san ti se pogoršava, motivacija opada, češće osjećaš glad ili primjećuješ da ti se performanse pogoršavaju.
Ako si ozbiljno neispavan/a, ponekad je najbolji izbor preskočiti jutarnji trening i – naspavati se.
A ako treniraš intenzivno, važno je da tome prilagodiš i unos hrane. Tijelu je potrebna energija za oporavak, a ne samo za sam trening.
I jutarnja rutina može imati veze s umorom
Kafa čim otvoriš oči, telefon prije nego što ustaneš iz kreveta i prvi obrok tek oko podneva možda djeluju kao sasvim normalan početak dana.
Ali upravo te navike kod nekih ljudi mogu doprinijeti kasnijem osjećaju iscrpljenosti i nervoze.
Jutarnje svjetlo pomaže tijelu da prepozna da je počeo novi dan, dok redovniji obrok može pomoći da energija bude stabilnija.
Zato, ako možeš, pokušaj prvo izaći na dnevnu svjetlost, doručkovati i tek onda potpuno uroniti u telefon i obaveze.
I ne moraš se odreći kafe. Jednostavno je pokušaj popiti uz doručak, umjesto da ti ona bude jedina „hrana“ tokom prvih nekoliko sati dana.
Probava i energija mogu biti povezane
Ako se gotovo svakodnevno osjećaš naduto, imaš zatvor ili ti hrana teško pada, i to može biti jedan od razloga zbog kojih se osjećaš iscrpljeno.
Probava zahtijeva energiju, a problemi s probavnim sistemom mogu uticati i na to koliko dobro tijelo koristi nutrijente iz hrane.
Osnove su i ovdje prilično jednostavne: dovoljno hrane, raznovrsne namirnice biljnog porijekla, vlakna koja ti prijaju, dovoljno tečnosti i – nešto što često zaboravljamo – jesti polako i dobro sažvakati hranu.
Ako probavne tegobe traju, razgovor s ljekarom najbolji je način da se utvrdi njihov uzrok.
Umor ponekad može biti znak nutritivnog nedostatka
Ako iscrpljenost traje uprkos tome što dovoljno spavaš i relativno dobro se hraniš, vrijedi razgovarati s ljekarom o mogućim uzrocima i eventualnim laboratorijskim analizama.
Među nutrijentima koji mogu biti povezani s umorom posebno se izdvajaju:
- željezo – naročito ako imaš menstruaciju; prije uzimanja suplemenata važno je provjeriti odgovarajuće nalaze, uključujući feritin
- vitamin B12 – posebno ako jedeš malo ili nimalo namirnica životinjskog porijekla
- vitamin D – čiji nedostatak nije rijedak
- magnezij, cink i vitamini B grupe – koji imaju važne uloge u brojnim procesima u organizmu
Važno je ipak ne uzimati suplemente naslijepo samo zato što se osjećaš umorno. Umor može imati mnogo različitih uzroka, pa je bolje prvo utvrditi šta ti zaista nedostaje.
Možda ti zapravo nedostaje sna
Ponekad je odgovor najjednostavniji, iako ga najmanje želimo čuti.
Ako redovno spavaš pet ili šest sati, nijedan trik s kafom, suplementima ili jutarnjim rutinama neće dugoročno nadoknaditi taj manjak.
Odraslima se generalno preporučuje najmanje sedam sati sna, a nekima je potrebno i više da bi se osjećali odmorno.
Problem često nije samo vrijeme provedeno u krevetu, već i ono što radiš neposredno prije spavanja. Ako posljednjih sat vremena provodiš skrolujući, vrlo je lako „izgubiti“ 30, 60 ili 90 minuta sna, a da toga nisi ni svjestan/na.
Zato ponekad najkorisniji wellness potez nije nova rutina, aplikacija ili suplement.
To je jednostavno – raniji odlazak u krevet.
Napomena: Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje savjet ljekara. Ako imaš zdravstvene tegobe, obrati se stručnjaku.
Prati nas
