Ultra Zanimljivo

Priče iz izolacije: Život u Skopju tokom pandemije korona virusa

Nataša Boškova živi i radi u Skopju, u Sjevernoj Makedoniji, a sa nama je podijelila utiske o svom dosadašnjem boravku u kućnoj izolaciji, radu od kuće, odgoju djeteta, mjerama koje se provode u njenoj zemlji, ali i druge zanimljive informacije, koje ti mogu biti korisne. Većina gradova pogođenih korona virusom je uvela slične mjere, kako bi se spriječilo širenje virusa, a koliko se one razlikuju od države do države, predstavićemo u seriji tekstova iz različitih metropola. Ipak, čini nam se da to kako pojedinci podnose izolaciju, ne zavisi od njihove adrese, već stanja njihovog duha.
Foto: REUTERS/Ognen Teofilovski

Kakva je situacija trenutno u Skopju, kakve mjere su na snazi? Poštuju li građani mjere i preporuke za borbu protiv pandemije?

Kao i u većini zemalja svijeta i Sjeverna Makedonija je preduzela mjere, za prevenciju širenja korona virusa Covid – 19. Prve ozbiljnije mjere su bile donesene početkom marta, kada su se zabranila veća okupljanja u zatvorenim prostorima i na sportskim događajima, a 10.03. je Vlada donijela odluku za zatvaranje vrtića, škola i univerziteta. Roditelji koji imaju dijete mlađe od 10 godina, a rade u javnoj upravi, imaju pravo da jedan od roditelja ostane kući i brine za dijete, koje je išlo u školu ili vrtić, a ova mjera je bila preporuka i za privatni sektor, pa je Vlada preporučila kompanijama da se prilagode, ukoliko je moguće, te da rade od kuće.

Generalno, ova mjera se poštuje, ali postoje slučajevi kada roditelji, čak i u javnoj upravi, ne mogu da provode ovu mjeru, a da ne govorim da je ovo najteže palo radnicima, koji rade u privatnom sektoru, a imaju malu djecu, koja trenutno ne idu u vrtić ili školu i mora ih neko čuvati kod kuće. Nove mjere se donose svaki dan, a mediji prenose informacije građanima. Od 18. marta predsjednik države je prvi put u istoriji, proglasio vanredno stanje, što u prvom trenutku nije značilo uvođenje strožih mjera, ali kako su dani prolazili, Vlada je donosila odluku sa zakonskom snagom, čime je ograničila kretanje u periodu od 21:00 naveče do 5:00 ujutro, t.z.v policijski čas, dok vikendom postoji ograničenje kretanja od 16:00 popodne do 5:00 ujutro. Osobe starije od 65 godina smiju da izlaze od 05-11:00 ujutru, dok lica ispod 18 između 12-21:00 sat. Ova mjera je donesena s ciljem da najranjivija grupa, ne dođe u kontakt sa najmobilnijom grupom.

Foto: Bojan Cvejić

Postoje li neke mjere i akcije, koje je država preduzela i u smislu ekonomskog oporavka i pomoći privredi i oblastima, koje su najviše pogođene pandemijom?

Da, postoji. Nakon proglašenja vanrednog stanja, Vlada je dobila mandat da donosi odluke, koje imaju snagu zakona (u normalnim uslovima to radi Parlament) i  time su obezbijeđeni određeni iznosi za mala i srednja preduzeća, koja su najviše pogođena pandemijom. Vlada je dala preporuku bankama, da odgode naplate dugova za kredite. Isto tako, zaleđene su naplate dugova građana elektrodistribucije, vodovod, dakle neće biti isključivanja zbog neplaćenih računa. Nakon krize, trgovci su počeli da podižu cijene nekih proizvoda, pa je Vlada zamrznula cijene proizvoda, koje građani u ovom periodu kupuje najčešće.

Kakve su statistike u ovom momentu, kada razgovaramo?

Posljednji podaci pokazuju ukupno 285 zaraženih, 9 izliječenih i 6 umrlih.

Na koji način se informišeš o trenutnoj situaciji?

Internet i društvene mreže su glavni izvori informacija, ali moram da priznam ima i mnogo lažnih informacija ili informacija, koje šire strah i paniku i ne daju tačne i naučno zasnovane informacije, koje su ključne u ovakvim trenucima.

Foto: Leonid Andronov / Shutterstock

Postoje li neke posebne mjere i akcije za podršku ugroženim grupama stanovništva, kao što su starije osobe, trudnice, samohrani roditelji, žrtve nasilja, psihološka pomoć za građane i slično? Možeš li nam navesti neke pozitivne primjere?

Starije osobe imaju ograničeno vrijeme, kada mogu da izlaze i to s ciljem da se smanji rizik od kontakta i prenošenja virusa. Trudnice su oslobođene odlaska na posao, a samohrani roditelji koji rade u javnom sektoru su takođe oslobođeni odlaska na posao, dok je u privatnom sektoru to ostavljeno na volju poslodavca. Ono što je zabrinjavanjuće, a što se pokazalo kao problem i u ostalim zemljama, je povećan broj slučajeva porodičnog nasilja, a s druge strane socijalne službe imaju ograničen kapacitet da pružaju osnovne socijalne usluge, a samim tim i da pomognu žrtvama nasilja. Glavna pomoć i podrška se odvija online i putem telefona. U tom smislu i Ministarstvo zdravlja je napravilo dostupan pristup psihološkom savjetovanju za građane putem telefona.

Kako se ti i tvoja porodica, nosite sa novonastalom situacijom?

Svima je ova situacija teško pala, posebno onima, koji su imali svakodnevnu dinamiku izlaska iz kuće, direktan rad sa ljudima, itd. Nakon odluke Vlade da se zatvore vrtići, partner i ja smo morali odmah da reorganizujemo naše vrijeme, kako bi se brinuli za našu kćerkicu koja ima 3,5 godine. Istovremeno, moramo da odgovorimo na radne zadatke. Oboje smo advokati, što u ovakvim vremenima, može da bude prednost, ali i velika poteškoća, imajući u vidu da su neke stvari vezane za rokove, ne zavise uvijek od nas, pa se sve to mora dobro iskombinovati.

Foto: Dejan Apostolski/unsplash

Koliko često idete u nabavku hrane, higijenskih i ostalih potrepština za domaćinstvo? Kupujete li direktno u prodavnicama ili naručujete online?

Narudžba online i dostava ide sporo, pa u toku sedmice pravimo spisak namirnica, koje nam trebaju i jednom sedmično, idemo u kupovinu namirnica.

Postoje li neki proizvodi, koji se ne mogu nabaviti i kupiti trenutno, da li je nestašica nekog konkretnog proizvoda?

Prve dvije sedmice od pandemije, odmah su nestali alkohol i sredstva za dezinfekciju, rukavice i maske, ali sada se već može nabaviti, a prodavnice su obezbijeđene dovoljnom količinom robe.

Foto: Flysky

Ti i tvoj partner radite od kuće? Kako izgleda vaš rad od kuće ili jedan radni dan?

Dugo vremena sam se trudila da balansiram privatni i profesionalni život, na način da radne obaveze obavljam na poslu, a ostatak vremena provodim sa porodicom, prijateljima, yoga časove, itd. Međutim, sada je vrijeme kada kuća opet mora da postane i radni prostor, a moram da priznam da to sa trogodišnjim djetetom, ide malo teže. Zato se trudimo da podijelimo radno vrijeme i da svako od nas ima prostora i mogućnost za rad u miru. Dakle, dok jedno od nas dvoje radi, drugi smišlja zanimacije za dijete i planira obroke, kupovinu i obavlja ostale poslove u domaćinstvu.

Vaša kćerkica sada ne ide u vrtić, pa više vremena provodite kod kuće, kako ona podnosi kućnu izolaciju?

Srećom živimo na periferiji Skopja, pa kretanje okolo po naselju nije veliki rizik, jer nije gužva kao u gradu, pa jednom dnevno obavezno prošetamo po okolnim livadama, a imamo i dvorište, gdje dijete može da se igra i da nesmetano trči i skače. To nam mnogo pomaže u organizaciji vremena sa djetetom. Kada smo u kući, smišljamo nove igre, bojimo, crtamo, a neizbježno je određeno kraće vrijeme, provedeno pred ekranima uz crtane filmove.

Foto: Pixabay

Pored rada od kuća i obaveza u domaćinstvu, kako još provodite vrijeme u kućnoj izolaciji kao porodica?

Izolaciju koristimo da zajedno radimo stvari za koje u toku sedmice, nismo imali vremena. Sada kuhamo zajedno, igramo društvene igre, gledamo serije i filmove, čitamo knjige. Uveli smo vježbanje svaki dan, što nam pomaže da održimo kondiciju, ali i naše mentalno i fizičko zdravlje.

Kada ste se posljedni put vidjeli sa porodicom i prijateljima i kako sada održavate kontakte?

Najčešće telefonom i viberom, ali organizujemo i kratke susrete u dvorištu na distanci na otvorenom.

Šta si naučila do sada u kućnoj izolalici i šta poručuješ Ultra publici?

Ovo iskustvo je osvještavajuće i daje nam mogućnost, da pogledamo naš svakodnevni život iz druge perspektive. Kakva nam je dinamika rada i količina vremena koje posvećujemo poslu, druženje s ljudima, kakve su naše potrošačke navike, kako se hranimo, pa i naše higijenske navike. Poštovanje preventivnih mjera i fokus na očuvanju našeg mentalnog i fizičkog zdravlja je veoma bitno, da prevaziđemo ovaj period. Period u izolaciji, provodim trudeći se da me ne savlada panika i strah, planiram dan za dan i trudim se da iskoristim vrijeme da pročitam knjigu, pogledam seriju, i da imam redovnu fizičku aktivnost.

 

Slični članci

Samo 20 sekundi vježbanja ili kretanja će spriječiti efekte sjedenja opasnog po zdravlje

Ultra magazin

Kako da organizuješ sedmicu prema planetama

Ultra magazin

Naučnici pozivaju vlade zemalja svijeta da limitiraju upotrebu mesa i mliječnih proizvoda

Ultra magazin