Ultra Ukusno

Mediteranska ishrana za dugovječnost

Mediteranska ishrana se odavno smatra jednom od najzdravijih na svijetu. Novo istraživanje koje je objavljeno ove sedmice u medicinskom žurnalu BMJ, otkrilo je da jedenje mediteranske ishrane samo godinu dana, mijenja mikrobiom starijih osoba na načine koji poboljšavaju rad mozga i produžuju životni vijek. 
Foto: Dana Tentis/Pexels

Istraživanje je pokazalo da ova ishrana može da spriječi proizvodnju hemikalija koje pospješuju upalne procese i mogu da prouzrokuju gubitak kognitivnih funkcija, a takođe sprečava i razvoj hroničnih bolesti kao što su dijabetes, rak i ateroskleroza.

“Naši rezultati podržavaju izvodljivost promjene u svakodnevnoj ishrani radi modifikovanja stomačne mikrobiome, koja zauzvrat ima potencijal za unapređenje zdravijeg starenja,” rekli su autori istraživanja.

Oko 60 tona hrane prođe kroz probavni trakt u životu prosječnog čovjeka, izlažući  naša crijeva milijardama različitih bakterija. Mnoge od bakterija igraju važne uloge, dobre i loše, u tome koliko dobro apsorbujemo hranjive materije; funkcionisanje našeg imunog sistema i nivoe energije i metabolizma.

Nauka je pokazala, da kako starimo, vrste i količina mikroba u našem stomaku se smanjuje. Loša ishrana je posebno uobičajena kod starijih osoba koje su smještene u staračkim domovima ili koje žive same. Zdravstveni problemi, kao i problemi sa zubima, mogu da otežaju starijim osobama da imaju balansiranu ishranu.

Foto: Valeria Boltneva/Pexels

Kako se različitost bakterija smanjuje, počinju da se pojavljuju upalni procesi koji su povezani sa godinama, a koji mogu dovesti do raka, neuroloških poremećaja i drugih bolesti.

Istraživanje je analiziralo stomačni mikrobiom kod 612 starijih osoba iz različitih Evropskih zemalja (Francuska Italija, Holandija, Poljska i Engleska) prije nego što je polovina stavljena na poseban režim ishrane na godinu dana.

I dok je režim ishrane bio dizajniran za starije osobe, zasnovan je na principima Mediteranske ishrane, što znači puno voća, povrća, orašastih plodova, mahunarki, maslinovog ulja i ribe, i veoma mala količina crvenog mesa, šećera i zasićenih masnoća.

Nakon godinu dana, grupa koja se hranila po principima Mediteranske ishrane pokazala je poboljšanje količine mikrobioma u probavnom traktu. Proces gubitka bakterijske različitosti je usporen i proizvodnja opasnih upalnih markera je smanjena.  U isto vrijeme rezultati su pokazali rast korisne bakterije povezane sa poboljšanjem pamćenja i funkcija mozga.

Otkriće da Mediteranska ishrana može da utiče pozitivno na mikrobiom nije iznenađujuće; odavno je poznato da ova vrsta ishrane smanjuje rizik od dijabetesa, visokog holesterola, demencije, gubitka pamćenja, depresije i raka dojke. Mediteranska ishrana je takođe dovedena u vezu sa jačim kostima, zdravijim srcem i dužim životnim vijekom i takođe sa gubitkom težine.

Foto: pexels.com

Ova ishrana je bazirana na jednostavnim obrocima uglavnom na biljnoj bazi, a većina jela se fokusira na voće i povrće, integralne žitarice, mahunarke i snažnim naglaskom na upotrebi maslinovog ulja. Meso se konzumira veoma rijetko i obično se koristi kako bi dodalo ukus hrani. Umjesto mesa obroci sadrže jaja, mliječne proizvode, živinu, sve to u manjim porcijama, a riba je naravno neizbježna i konzumira se skoro svaki dan.

Nutricionisti kažu da je ovo mnogo više od ishrane, da se zapravo radi o stilu života. Mediteranska ishrana se takođe fokusira na obroke u krugu porodice ili prijatelja, i druženje za vrijeme obroka što umajuje stres. Svi oni koji žele da započnu da se hrane na ovaj način za početak mogu da dodaju zdrave obroke u svoju svakodnevnu ishranu.

 

Izvor: wlfi.com

Slični članci

Brze pizza kiflice bez kvasca

Ultra magazin

Domaće tortilje sa ljutkasto dimljenim nadjevom

Ultra magazin

Sirove torte, kolači i zdrava organska ishrana sa potpisom Almira Mukače

Ultra magazin