Ultra Zanimljivo

Koliko životinja pojedemo godišnje?

Kada je riječ o mesu, mišljenja su uvijek podijeljenja. Vegani i mesožderi rijetko pronalaze zajednički jezik. Ali, bez obzira kako ti etički posmatraš ubijanje životinja i jedenje mesa, postoje neke čvrste činjenice, koje bi trebalo da se nađu u svakoj debati.

Foto: dietwars

Milijarde životinja se ubiju svake godine

Procjenjuje se da se svake godine ubije oko 50 milijardi pilića za hranu, brojka koja isključuje muške piliće i neproduktivne kokoši, ubijene u prizvodnji jaja. Broj ubijene veće stoke, pogotovo svinja, takođe raste.

Foto: meatbox

Gotovo 1,5 milijardi svinja je ubijeno, da bi se nahranio rastući apetit za svinjetinu, slaninu, šunku i kobasice, broj koji se utrostručio u posljednjih 50 godina. Pola milijarde ovaca se svake godine odvodi u klaonicu. Kada je riječ o morskim plodovima, broj pojedinačnih riba i školjki je gotovo nemoguće izračunati. 150 miliona tona morskih plodova, proizvedemo je za ljudsku potrošnju u 2016. godini, gotovo polovina od akva kulture (na primjer farme pastrmki ili škampa), a ne ulovljene u ribarstvu.

Jedemo više mesa po osobi nego ikad

U posljednjih 50 godina, broj ljudi na planeti udvostručio se. Ali količina mesa koju jedemo se utrostručila. Najveći dio ove rastuće potražnje, dolazi iz zemalja sa srednjim dohotkom, a posebno iz Kine, koja je postala najveći potrošač mesa na svijetu, dok je njena ekonomija cvjetala. Nasuprot tome, apetit za mesom u Evropi i Sjevernoj Americi se stabilizovao, pa čak i opao. Indija, uprkos brzom dostizanju kineske populacije, još uvijek troši mali dio svjetskog mesa.

Foto: Weforum

Proizvodnja mesa mnogo košta planetu Zemlju

Ekološki trošak našeg rastućeg apetita za mesom je alarmantan. Poljoprivreda je odgovorna za 10-12% emisija stakleničkih gasova, pri čemu proizvodnja mesa, živine i mlijeka proizvodi gotovo tri četvrtine toga. Proizvodnja mesa, proizvodi mnogo veće emisije, po kaloriji nego povrće. Uzgoj i proizvodnja govedine je daleko najgori krivac, čak četiri puta veća od piletine ili svinjetine.

Ali to nisu samo staklenički gasovi proizvedeni od stoke, koji štete okolini. Stočarstvo, posebno, zahtijeva mnogo više zemljišta, nego svi drugi oblici poljoprivrede, što dovodi do krčenja šuma. Najveća populacija goveda u svijetu je u Brazilu, gdje se broj za četiri puta povećao za 50 godina, što je trend koji je doveo do uništenja ogromnih područja, Amazonske prašume.

Foto: irishtimes

Veći dio ove zemlje se koristi za uzgoj usjeva za stočnu hranu, jedna trećina svjetskih žitarica ide na ishranu stoke. Proizvodnja mesa je takođe “žedan” posao, u vrijeme kada dostupnost i obilje zaliha pitke vode postaju glavna briga, ogromna količina pitke vode odlazi na uzgoj stoke za tržište mesne industrije.

Previše mesa je loše za naše zdravlje

Za mnoge ljude, meso je važan izvor proteina, vitamina i minerala. Međutim, neke vrste mesa su zasićene masnoćama koje mogu povećati holesterol, a konzumiranje previše crvenog i obrađenog mesa, povezano je s rakom crijeva. Burgeri, odresci i kobasice, koje se poslužuju u većini bogatih zemalja imaju tendenciju da budu mnogo veći od preporučenih 70g dnevno. Procijenjeno je, da ako bi meso od govedine zamijenili sa drugim izvorima proteina kao što su  grah, grašak, slanutak i gljive, smrtnost bi se mogla smanjiti za 5-7%.

Foto: theeconomist

Kakav god da je vaš stav, na Svjetskom ekonomskom forumu je bilo riječi o mesu, a istraživanja jasno pokazuju da se svjetska populacija kreće prema 10 milijardi, te se trenutni trendovi u potrošnji mesa i proizvodnji ne mogu održati.

Razmisli o ovim činjenicama i pokušaj korak po korak promijeniti svoje prehrambene navike, ne samo u korist svog zdravlja, nego i u korist planete Zemlje!

 

Izvor: weforum.org

Slični članci

Zaradićeš više kada usvojiš ovih 7 navika uspješnih preduzetnika

Ultra magazin

Pronašli smo savršeno mjesto za drijemanje: Mreža iznad okeana na Maldivima!

Ultra magazin

Švajcarska smatra nezakonitim da imate samo jedno morsko prase, zbog usamljenosti životinje!

Ultra magazin